Do atentata je došlo nekoliko dana poslije okončanja četvorogodišnjeg američkog Građanskog rata i poraza južnih država konfederacije.

Na Linkolna je u loži vašingtonskog pozorišta "Ford teatar" pucao Džon Vilkis But, navodno umno poremećeni glumac, pristalica poraženih južnjaka.

Linkoln je sljedećeg jutra podlegao povredama, a istragom je utvrđeno da su Buta potplatili bogataši sa juga SAD.

Iako se nije istakao kao posebno talentovan ratni vođa niti je, sve do pred sam kraj, imao uspjeha u izboru generala Unije, Linkoln je imao ključnu ulogu u pobjedi sjevera.

Linkoln je 1862. godine donio proglas o ukidanju ropstva, čime je Unija stekla simpatije svjetske javnosti.

Istovremeno, bez mnogo obzira, on je kršio i zaobilazio mnoge ustavne odredbe o ljudskim pravima i slobodama kako bi suzbio južnjačku "petu kolonu".

Njegov mandat značajan je po cijelom nizu reformi koje su ojačale pozicije federalne vlasti na račun federalnih država, prenosi Srna.

Mnogi u Americi smatraju da je Abraham Linkoln bio jedan od najboljih predsjednika SAD.