Dok su se kroz istoriju smjenjivala predviđanja o smaku svijeta, od drevnih civilizacija do savremenih teoretičara zavjere, jedno od najneobičnijih upozorenja stiglo je iz naučnih krugova.

Američki naučnik austrijskog porijekla Hajnc fon Ferster (Heinz von Foerster), zajedno sa saradnicima, pokušao je da odgovori na pitanje šta bi se dogodilo kada bi čovječanstvo nastavilo da se razmnožava istim tempom kojim je raslo tokom prethodnih vijekova.

Rezultat njihovog matematičkog modela bio je gotovo nevjerovatan.

Prema tadašnjim proračunima, broj stanovnika Zemlje približavao bi se matematičkoj beskonačnosti upravo 13. novembra 2026. godine.

I to baš na petak 13.

Naučna formula koja je uznemirila svijet

Za razliku od brojnih apokaliptičnih predviđanja, ovaj datum nije nastao na osnovu astrologije, religijskih tumačenja ili mističnih znakova.

Istraživači su analizirali istorijske podatke o rastu svjetskog stanovništva i uočili obrazac koji se mogao opisati hiperboličkom matematičkom funkcijom.

Takav model pokazivao je da rast stanovništva nije samo ubrzan, već da bi se, ukoliko bi se isti trend nastavio bez ograničenja, u određenom trenutku dogodila matematička singularnost.

Jednostavnije rečeno, formula bi pokazala beskonačan broj ljudi na planeti.

Naravno, naučnici nisu tvrdili da će se tog dana Zemlja raspasti, da će nestati život ili da će čovječanstvo zaista dostići beskonačan broj stanovnika.

Njihova poruka bila je upozorenje da se dotadašnji rast ne može nastaviti zauvijek.

Posebnu zanimljivost predstavlja činjenica da je 13. novembar bio i rođendan samog fon Ferstera, što je ovom neobičnom naučnom radu dalo gotovo filmsku simboliku.

Šta se dogodilo sa predviđanjem?

Šezdeset šest godina kasnije, svijet izgleda znatno drugačije nego što su matematički modeli sredinom prošlog vijeka mogli da pretpostave.

Umjesto beskonačnog rasta, čovječanstvo je prošlo kroz velike demografske promjene.

Razvoj medicine, obrazovanja, urbanizacija, promjene načina života i sve manji broj djece po porodici doveli su do pada stope nataliteta u velikom dijelu svijeta.

Danas na Zemlji živi približno 8,3 milijarde ljudi, dok dugoročne projekcije Ujedinjenih nacija ukazuju da bi svjetska populacija mogla dostići vrhunac od oko 10,3 milijarde sredinom osamdesetih godina ovog vijeka, nakon čega bi počela postepeno da opada.

Drugim riječima, čovječanstvo nije krenulo putem koji je matematička formula iz 1960. godine projektovala.

I upravo u tome leži važnost ovog istraživanja.

Petak 13. između nauke i sujeverja

Zanimljivo je da datum koji je u popularnoj kulturi postao simbol nesreće sada dobija i svoje mjesto u istoriji naučnih predviđanja.

U mnogim zapadnim zemljama petak 13. povezuje se sa lošom srećom, nesrećama i neobjašnjivim događajima. Pojedini hoteli izbjegavaju broj 13, dok neki putnici nerado rezervišu letove na ovaj datum.

Međutim, slučaj iz 1960. godine pokazuje koliko se lako naučno upozorenje može pretvoriti u priču o apokalipsi.

Originalni rad, koji su potpisali Hajnc fon Ferster, Patriša Mora i Lorens Amiot, objavljen je 4. novembra 1960. godine. Njegov naslov zaista je sadržavao datum 13. novembar 2026, ali i ključni uslov: da stanovništvo nastavi da raste kao tokom prethodna dva milenijuma, kažu iz doi.org.

Istraživanje je privuklo pažnju javnosti, ali i naučne zajednice. Kasnije analize pokazale su da se stvarni rast stanovništva počeo sve više udaljavati od prvobitne matematičke projekcije, piše Ourworldindata.

Prava opasnost možda nije ono čega smo se plašili

Postoji i određena ironija u cijeloj priči.

Dok su naučnici prije šest decenija upozoravali na mogućnost nekontrolisanog rasta stanovništva, danas se mnoge razvijene zemlje suočavaju sa sasvim suprotnim problemom – sve manjim brojem novorođene djece i starenjem stanovništva.

Prema projekcijama Ujedinjenih nacija, Bosna i Hercegovina nalazi se među zemljama za koje se očekuje posebno izražen relativni pad broja stanovnika u narednim decenijama.

Zato priča o petku 13. novembru 2026. godine nije samo zanimljiva epizoda iz istorije nauke. Ona je podsjetnik koliko se svijet može promijeniti za samo nekoliko generacija i koliko su predviđanja budućnosti zavisna od pretpostavki na kojima počivaju.

Kada osvane petak, 13. novembar 2026. godine, čovječanstvo se neće suočiti sa matematičkom beskonačnošću. Ali će se suočiti sa pitanjem koje je mnogo ozbiljnije od bilo kojeg sujeverja: kakvu budućnost ostavljamo generacijama koje dolaze?

Jer, možda najveća pouka ovog neobičnog naučnog predviđanja nije u tome što se smak svijeta neće dogoditi.

Već u činjenici da budućnost nikada nije tako jednostavna kao što izgleda u jednoj matematičkoj formuli.