Riječ je o cvijetu koji je nesumnjivo lijep, pristupačan i dugo ostaje svjež, ali se za njega vezuje jaka simbolika koja ga spaja sa tugom i žalovanjem. Naše bake su dobro znale zašto su ga izbjegavale u radosnim prilikama, a upravo zato vrijedi znati kakvo se vjerovanje krije iza ovog običaja.

Karanfil: Decenijama simbol cvijeća za pokojnike

Karanfil je na našim prostorima decenijama važio za cvijet žalosti. Nosio se na sahrane, zadušnice i komemoracije, a crveni karanfil se tradicionalno polagao uz vence na spomenike. Kada jedan cvijet godinama viđate isključivo pored svijeća i crnine, podsvijest ga više ne doživljava kao simbol radosti.

U pozadini ovoga stoji i praktična logika. Odsječen karanfil može da izdrži i do dvije nedjelje, ne vene brzo ni na suncu ni na mrazu, pa je zbog svoje izdržljivosti bio idealan za grobna mjesta. Zato su ga domaćice na selu pamtile prvenstveno kao cvijet za pokojnike, a ne za žive. Isto važi i za hrizanteme, koje u Srbiji gotovo niko ne nosi u goste, jer se smatraju tipičnim grobljanskim cvijećem.

Zašto karanfil priziva žalost u slavski dom?

Slava je dan posvećen zdravlju, napretku i slavljenju onih koji su tu. Kada gost na vrata donese karanfile, starija domaćica, vaspitana u duhu tradicije, u tom gestu čuje tihu poruku tuge, čak i ako gost to nimalo nije mislio. Vjerovalo se da takvo cvijeće „uvodi“ žalost u kuću i da priziva bolest ili gubitak članova porodice tokom naredne godine.

Mlađe generacije će reći da je to pretjerivanje i sujeverje. Možda i jeste, ali na slavi ne poklanjate cvijeće sebi, već domaćinu. Ako u kući živi baka od 80 godina, njen osjećaj i tumačenje simbola vrijede više od vašeg modernog ukusa ili uštede.

Paran ili neparan broj cvjetova: Običaj koji se i danas strogo poštuje

Pored same vrste cvijeta, veliki problem može predstavljati i broj cvjetova u buketu. Prema duboko ukorijenjenom narodnom vjerovanju, paran broj cvijeća nosi se isključivo na groblje i daje se pokojnicima. Živim osobama se uvijek poklanja neparan broj cvjetova: tri, pet, sedam ili više stabljika. Buket od deset ruža može izgledati raskošno, ali starijim osobama šalje istu, neprijatnu poruku kao i karanfil.

Interesantno je da je za 8. mart karanfil bio omiljen poklon u cijeloj bivšoj Jugoslaviji, i mnoge mame ga i danas rado primaju, posebno crveni ili bijeli, ali uvijek u neparnom broju. Kod mlađih prijatelja koji ne mare za običaje karanfil je sasvim u redu, naročito u šarenom, mješanom buketu sa drugim vrstama cvijeća.

Šta ponijeti na slavu umjesto buketa koji izaziva nedoumice?

Kada niste sigurni kakvi su običaji u kući u koju idete, birajte poklon koji nikome ne može da zasmeta:

  • neparan broj ruža, gerbera ili lala;

  • saksijsko cvijeće, poput orhideje ili ciklame (koja cvjeta baš u jesen);

  • dobro vino ili kutiju bombona za slavsku trpezu.

Ciklama u saksiji, na primjer, košta oko 600 dinara, traje cijelu zimu i u stanu sa grijanjem lijepo cvjeta pored prozora. Domaćica je pamti mjesecima, a nijedno staro vjerovanje joj ne kvari radost.