U raspravu su se ubrzo uključili i bivši zaposleni u pekarama, koji su podijelili sasvim različita iskustva iz prakse.

Od hrane za životinje do donacija narodnim kuhinjama

Jedna korisnica navela je da su u pekari u kojoj je radila sve neprodate proizvode, osim unaprijed upakovanih kolača, na kraju dana vraćali dobavljaču. Prema njenim saznanjima, taj hljeb se zatim pakovao u džakove i prodavao kao hrana za životinje.

Druga korisnica je imala potpuno drugačije iskustvo. Sva preostala peciva pakovala su se u džakove, a ujutru bi ih preuzimala časna sestra koja ih je, kako pretpostavlja, dijelila ljudima kojima je pomoć najpotrebnija. Dio hljeba se takođe koristio za pravljenje prezli, dok se ostatak takođe donirao, prenosi Index.hr.

Tone neprodate hrane završe i u smeću

Međutim, takva pozitivna praksa nije svuda prisutna. Jedan od korisnika napisao je da se u pekari u kojoj je on radio svakodnevno bacalo između četiri i šest džakova zapremine 60 litara, potpuno punih neprodatih peciva i hljeba.

Komentari drugih korisnika potvrdili su da pojedine pekare ostatke prodaju u velikim džakovima za nekoliko evra, uglavnom ljudima koji ih koriste za ishranu stoke i životinja.

Drugi su naveli da pojedini objekti pred kraj radnog vremena znatno snižavaju cijene kako bi prodali što više proizvoda. U raspravi se ujedno postavilo i ključno pitanje – zašto se hrana češće ne donira ili ne prodaje po simboličnim cijenama?

Nova rješenja za smanjenje bacanja hrane

Kao jedno od modernih rješenja za smanjenje bacanja hrane pomenuta je i aplikacija Crumbs. Preko ove platforme u pojedinim zagrebačkim pekarama građanima je omogućeno da kupe pakete sa neprodatim proizvodima po znatno sniženim cijenama i tako spriječe da hrana završi u otpada.