Otkako su njihovi fosili prvi put otkriveni sredinom 19. vijeka, traje rasprava o tome gdje prototaksite smjestiti na stablu života. Tokom decenija, naučnici su ih tumačili kao džinovske gljive, ogromne alge ili neobične biljke. Nijedna od tih teorija, međutim, nije do kraja objašnjavala njihovu građu i osobine.

Nova studija, objavljena u naučnom časopisu Science Advances, donosi dokaze koji bi mogli promijeniti dosadašnje shvatanje. Prema nalazima istraživača, prototaksiti su najvjerovatnije pripadali do sada nepoznatoj, ali u potpunosti izumrloj grani života.

Tim naučnika proučavao je primjerak vrste Prototaxites taiti, pronađen u nalazištu Raini čert u sjeveroistočnoj Škotskoj, koje je poznato po izuzetno dobro očuvanim fosilima biljaka, gljiva i životinja iz davnog geološkog perioda. Korištenjem lasera i trodimenzionalnog snimanja, istraživači su zavirili u unutrašnju strukturu fosila i uporedili njegov hemijski sastav sa drugim organizmima pronađenim u istoj stijeni.

Otkrivene su dvije ključne razlike. Unutrašnja anatomija Prototaxites taiti bila je sastavljena od isprepletanih cijevi koje su se spajale u izuzetno složene razgranate strukture. Dok gljive imaju relativno jednostavne mreže dugih, cjevastih struktura zvanih hife, prototaksit je imao tri različita tipa cijevi i gusta čvorišta u kojima su se one granale i međusobno povezivale.

Posebno zanimljivi bili su hemijski nalazi. Istraživači su, uz pomoć vještačke inteligencije, analizirali hemijski „otisak“ fosila. Protein hitin, koji se često pronalazi u fosilizovanim gljivama i insektima, u potpunosti je izostajao iz uzorka prototaksita. Dodatne analize pokazale su da se njegov hemijski sastav ne podudara ni sa jednom poznatom grupom živih organizama.

Na osnovu toga, naučnici su odbacili mogućnost da su prototaksiti bili gljive ili biljke. Umjesto toga, zaključili su da su pripadali izumrloj lozi eukariota, odnosno organizama sa složenim ćelijama, koja do sada nije bila opisana u nauci.

Istraživači navode da njihov integrativni pristup potkopava hipotezu da je Prototaxites taiti bio gljiva ili pripadnik bilo koje poznate krunske grupe, te da rezultati podržavaju svrstavanje prototaksita u ranije nepoznatu izumrlu eukariotsku lozu.

Iako ovo otkriće donosi snažne argumente, naučnici ističu da će biti potrebna dodatna istraživanja i novi fosilni nalazi kako bi se ova teorija definitivno potvrdila. Misterija prototaksita možda je bliže rješenju nego ikada ranije, ali konačna riječ nauke još nije izrečena, piše Kurir.