Marten van Alst, član Evropskog naučnog savjetodavnog odbora za klimatske promjene (ESABCC), upozorio je da Stari kontinent već „plaća visoku cijenu“ zbog nedostatka pripreme, ističući da je prilagođavanje toplijoj budućnosti dijelom stvar „zdravog razuma“.

"To je zastrašujući, ali istovremeno sasvim izvodljiv zadatak. Nije to nikakva nuklearna fizika", poručio je Van Alst, koji je generalni direktor Kraljevskog holandskog meteorološkog instituta.

Međutim, trenutni napori ocijenjeni su kao nedovoljni. U novom izvještaju zvaničnicima se savjetuje da se pripreme za svijet koji će do 2100. godine biti topliji za 2,8 do 3,3 stepena u odnosu na predindustrijski nivo. Ovakav dramatičan rast temperature bio bi dvostruko veći od onoga na šta su se svjetski lideri obavezali Pariskim sporazumom.

Crni bilans: stotine mrtvih i milijarde evra štete

Ekstremne vremenske nepogode posljednjih godina odnijele su veliki broj života i izazvale ogromnu materijalnu štetu širom Evrope.

U Njemačkoj su obilne kiše 2021. godine usmrtile 134 osobe u dolini Ar.

U Španiji je 2024. godine u regionu Valensije stradalo čak 229 ljudi.

U Portugalu je nedavna serija oluja odnijela najmanje 16 života i izazvala štetu procijenjenu na 775 miliona evra.

Osim poplava, ljetne vrućine svake godine odnose desetine hiljada života širom kontinenta, dok su šumski požari uništili rekordne površine.

Evropa je ranjiva i nespremna

"Prije dvadeset godina rekli bismo da su ovi ekstremi problem siromašnih zemalja. Sada vidimo da je sama Evropa ranjiva, posebno na uslove sa kojima se ranije nije suočavala", istakao je Van Alst i dodao:

"Ispostavilo se da naša spremnost nije tako dobra."

Izvještaj ESABCC preporučuje Evropskoj uniji da hitno uvede procjene klimatskih rizika i usmjeri više sredstava u zaštitne mjere, jer, kako upozoravaju stručnjaci, za određene rizike uskoro ćemo „dostići granice adaptacije“, prenosi Gardijan.