Centralna manifestacija održana je na Trgu srpske vojske u Mrkonjić Gradu, a događaju su prisustvovali najviši zvaničnici Republike Srpske i Srbije.
Centralnoj manifestaciji prisustvovali su predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje Dana sjećanja Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović, predsjednik Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radovan Kovačević, Branislav Borenović, kao i ministri u Vladi Republike Srpske, poslanici u Narodnoj skupštini Republike Srpske, te predstavnici Republike Srpske u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Među zvaničnicima iz Srbije prisustvovali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ministar finansija Siniša Mali, poslanik Skušštine Srbije Ana Brnabić, bivši predsjednik Vlade Srbije Miloš Vučević i ministar odbrane Bratislav Gašić, te ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski. Obilježavanju prisustvuje i Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije sa sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve.
Takođe, u Mrkonjić Gradu su i bili proslavljeni srpski košarkaši Željko Rebrača i Dejan Tomašević.
Obraćanje Aleksandra Vučića
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u obraćanju u Mrkonjić Gradu govorio je o stradanju srpskih civila tokom operacije "Oluja", posebno se osvrnuvši na porodice žrtava.
Vučić je pomenuo Nevenku Dobrić, majku dvanaestogodišnjeg Siniše Dobrića, koji je ubijen u izbjegličkoj koloni 1995. godine, ističući da je ona devet mjeseci nosila svog sina, rodila ga, dojila, odgajala i vaspitavala.
"Anđeoske oči koje smo mogli da gledamo zlikovci su ugasili. I nikada nisu nikome rekli za Sinišine oči, nisu rekli za suzu i tugu majke. Nikada ih nije bilo briga, slavili su to kao veliku pobjedu", rekao je Vučić.
On je naveo i primjer stradanja Jovice, unuka Darinke, koji je ubijen na Petrovačkoj cesti, poručivši da srpski narod, kako je rekao, ne smije zaboraviti žrtve i stradanja.
Kazao je da govori posljednji put kao predsjednik Srbije, i izvinio se svim Krajišnicima, što su patili i napustili svoja ognjišta.
"Obraćam vam se posljednji put kao predsjednik Srbije, ali želim da vam važne stvari saopštim. Moramo vojno da osnažimo, jer bi pregazili i Srbiju i Srpsku da nismo jačali našu vojsku. Nećemo dozvoliti da više ikada bude "Oluje" i bilo kakvog pogroma srpskog naroda. Nećemo čekati, niti se sklanjati i tražti izgovor da ostavimo svoj narod na cjedilu", rekao je Vuči
Obraćanje Milorada Dodika
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje Dana sjećanja na žrtve "Oluje" Milorad Dodik rekao je večeras u Mrkonjić Gradu da obilježavanje Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u operaciji "Oluja" ne treba posmatrati kao protokolarni događaj, već kao mjesto na kojem se, kako je naveo, govori o istini i njeguje kultura sjećanja.
"Treba da znate da ovo nije protokolarni dan. Ovo je mjesto kada govorimo istinu i kada zahvaljujući predsjedniku Vučiću nešto što je bilo u zaboravu, zajedno smo rekli da ćemo zajednički obilježavati važne datume. I prva od manifestacija koje smo organizovali na mostu u Rači upravo je bila posvećena egzodusu, pogromu u Hrvatskoj, iz Hrvatske Srba, a iz, naravno, Republike Srpske. Hoću da kažem da je Hrvatska izvršila agresiju na Republiku Srpsku, ulazeći na naš prostor i vršeći pogrom i pokolj naših ljudi. Hrvatska koju ovdje pamtimo kao NDH, koja je iza sebe ostavila Jasenovac i mnoga stradanja, koja su sabrala gotovo milion srpskih žrtava, od Kragujevca pa sve do Sremske Mitrovice i drugih stratišta koje sutra obilježavamo, i gotovo da nema dana da nemamo neki parastos, pa sve do Broda na Drini, Garavica, koju smo samo prije nekoliko dana obilježili, gdje su ustaše, lokalni Hrvati i muslimani, ubili 12.000 Srba za tri dana, sveli ih iznad Bihaća i pobili, tukli i ubijali nas dok nas nisu, što kaže narod, "sravnili sa zemljom"", rekao je Milorad Dodik večeras u Mrkonjić Gradu.
Obraćanje Milana Kneževića
Okupljenima u Mrkonjić Gradu obratio se i Milan Knežević, poslanik u Parlamentu Crne Gore, koji je pomenuo da delegacija Crne Gore prisustvuje obilježavanju "Oluje" u Kninu i okarakterisao taj čin kao "zabadanje noža u leđa" srpskom narodu.
"Danas bih bio najponosniji da u ovom obraćanju mogu da se obratim predstavnicima CG vlade Milojka Spajića kojima je bilo mjesto ovdje, na sjećanju na pogrom srpskog naroda, etničko čišćenje, genocid koji smo proživjeli. Bio bih najsrećniji da pored svetih grbova Srbije i Srpske, bude i naš crnogorski krstaš barjak, sa kojim smo zajedno sa braćom Srbima bili u svakoj pobjedi i porazu. Nažalost, odrođena CG odlučila je da svoju zastavu odreće sutra u Zagreb i da je stgavi pored šahovcina i tako još jednom zabode u bratsko srce i leđa i srpskom narodu i Srbiji i Srpskoj", kazao je Knežević.
Svjedočenje Nevenke Dobrić, majke stradalog dječaka Siniše Dobrića
Majka ubijenog dvanaestogodišnjeg Siniše Dobrića, Nevenka Dobrić, obratila se večeras u Mrkonjić Gradu na obilježavanju Dana sjećanja na stradale i prognane Srbe u "Oluji".
"Moj sin je pošao u kolonu da spasi svoj maleni život, u traktorskoj kabinu sa dedom i sa mnom u prikolici. Nismo 10 km odmakli, kada je Hrvatska presjekla kolonu i 12 rana usmrtila Sinišu i Petra. Na licu mjesta traktor je skrenuo sa puta , a prikolica u kojom sam ja bila prevrnula se. Hvratska vojka ubila je moje dijete i svekra, sačekala je i sljedeći traktor u kom su bili moji roditelji i baka. Vidjevši šta se dogodilo, skamenjni od bola ituge, očajnički mole HRV vojsku da mene izvuku ispod prikolice, oni dozvoljavaju, ali dolućuj uda ans privedu. Na molbe i plač moje majke, odluuju da puste majku baku i mene, a mog oca odvode u zatvor. U tim momentima, nisam bila svjesna šta se dogodilo. Ali hrabre krajiške žene nisu dozvolile da tijelo mog djeteta u šumi da ga rastrgnu zvjeri. Odnose mog Sinišu gdje ga mi sahranjujemo 5. avgusta, a zatim 26. avgusta 1996. na Sinišin rošendan prenosimo posmrtne ostatke, a svekar Petar se vodi kao nestlo lice", kazala je Nevenka Dobrić.
Siniša Dobrić ubijen je 4. avgusta 1995. godine u izbjegličkoj koloni na Baniji, kada je u blizini Crkvenog Boka otvorena rafalna paljba na civile. Dječak je stradao u traktoru kojim je upravljao njegov djed Petar, koji je takođe poginuo. Za njihovo ubistvo do danas niko nije krivično odgovarao, a porodica se godinama suočavala sa brojnim pravnim i institucionalnim preprekama.
"Tragam za pravdom, ne postoji sud na kome ne vodim ne parnicu kak obi moje dijete dobvilo status civilne žrtve rata, još uvijek nisam uspjela, dijete ne počiva u miru jer su moje rane otovrene. Svakog 4. avgusta pričam svoju priču i nadam se da će doprijeti do onih koj idale ravde i uvijek sai stim pitanje. Ako moj Siniša nije civilna žrtva rata, ima li srpskih žrtava rata. Tražiću pravdu za mog Sinišu, da zločinci odogvoaraju i priznaju zločin, boriću se da ova priča nikad ne padne u zaborav, a na spomeniku mog sina napisala sam pjesmu: Oj teška sudbina pusta Krajino, što uzme mene mlada, zar ne truguješ sada, uze mene od majke oca i brata, da ja mali moram biti žrtva rat.a Nisam kriv, a nisam ni živ", kazala je majka stradalog dječaka Siniše Dobrića.
Potresan video o "Oluji" i svjedočenju preživjelih iz pogroma
Intonirane himne Republike Srpske i Srbije
Nakon parastosa žrtvama "Oluje" i besjede patrijarha Srpske pravoslavne crkve intonirane su himne Republike Srpske "Moja Republika" i Srbije "Bože pravde".
Parastos žrtvama "Oluje"
Služenjem parastosa za stradale Srbe počelo je obilježavanje Dana sjećanja na pogrom i progon srpskog naroda sa područja Republike Srpske Krajine i Republike Srpske tokom ratnih operacija 1995. godine. Pomen je služio patrijarh srpski Porfirije sa sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve.
"Iz godine u godinu, sabiramo se na različitim mjestima da pomeno postradale u strašnom progonu nad našim narodom, progonu sa vjekovnih ognjišta nazvanom Oluja i zagrlimo sve koji danas nose ranu tog nebivalog izgnanstva na tlu Evrope u 20. vijeku. Nećemo tražiti nove riječi u odnosu na one koje smo ranije izgovarali, jer istina ostaje ista, bol ne prolazi, a naša obaveza je da pred Bogom pamtimo naše stradalnike. U Mrkonjić Gradu koji sam nosi duboke rane, večeras nas je sabrala ljubav preman ašim mučenicima koji su tokom užasnih progona sa Dalmacije, Korduna, Like i Banije, nevino izgubili živote. Sa posebnnim bolom sećamo se postradalih na Petrovačkoj cesti, gde su stradali nedužni ljudi", kazao je patrijarh Porfirije okupljenima u Mrkonjić Gradu.
"Molitva je najdostojniji oblik pamćenja. Ona čuva istinu, a srce oslobađa od mržnje koja čovjeka iznova vezuje za zlo. Stradanja treba da nas kršteni narod opet i iznova vrate onome što oduvijek jesmo, korjenima, okrenu Bogu i upute jedne ka drugima, kao zajednici, kao jednom i jedinstvenom narodu. Da nas uvedu u istinsko i dublje razumijevanje riječi Hristovih, ljubi bližnjeg svoga. Ljubite i neprijatelje svoje", kaže patrijarh Srpske pravoslavne crkve.
"Osjećam dužnost da ovog trenutka pozovem sve nas da ne dozvolimo da nas umjesto ljubavi prema bližnjem, ophrve mržnja, da postane normalno ono što se danas često dešava među nama, da se pribli pretvara u tuđina, da brat postane protivinik, a različitost da se pretvori u neprijateljstvo. Da nam mržnja prema bližnjem ne postane jedini prihvatljiv način života", kaže patrijarh u besjedi.
"Molim vas da svi isto govorite, da nema među nama razdora, nego da budete utvrđeni u istoj misli. Jer sam čuo da su među vama svađe, ta riječ apostola Pavla, to je riječ Hristove. Riječ koja nas poziva da se prepoznamo kao braća, da praštamo i tražimo oproštaj. Da jedni drugima otvorimo srce da znamo da niko nije višak, već da je svako dragocjen".
"Pamteći isovje stradalnike, pamtimo ko smo čiji smo i kome pripadamo. Pripadamo Hristu, crkvi njegovoj i jedni drugima svetosavskom, srpskom narodu. Samo tako smo sabrani i kada smo rasijani. Pomolivši se opet za našu braću i sestre postradale 1995. Kao i za sve koji su napustili vjekovna oggnjišta i krenuli putem izgnansrtva, završimo i ovog puta naše slovo, vapajem patrijarha Pavla: Gospode Isuse Hriste, primi naše molenje i prihvati zagrešnja naša, koji si otišao na krst za sve nas, da tih i miran život provedemo kao mirni ljudi. Sačuvaj zemlju našu i narod od nepravde, nasilja, međusobne zavade i nesloge i nemoj ukloniti svetnjak crkve naše. Neka je vječan pomen svoj našoj braći i sestrama koji su postradali u strašnom progonu Oluja. Hirstos vaskrese, vaistinu vaskrese", završio je besjedu patrijarh srpski Porfirije.
Građani pristižu
Građani polako pristižu u Mrkonjić Grad, gdje će večeras biti održana centralna manifestacija.
Naš reporter sa lica mjesta javlja da se uoči početka programa na platou Trga srpske vojske u Mrkonjić Gradu, može vidjeti veliki broj ljudi, dok se privode kraju posljednje pripreme za večerašnje obilježavanje.
Atmosfera u Mrkonjić Gradu je mirna i dostojanstvena, a očekuje se dolazak najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije.
Operacija "Oluja"
Vojno-policijska operacija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine u ranim jutarnjim časovima, a trajala je do 7. avgusta.
Operaciju su izvele Hrvatska vojska i specijalne jedinice hrvatske policije s ciljem uspostavljanja kontrole nad teritorijom tadašnje Republike Srpske Krajine.
Za Hrvatsku, "Oluja" predstavlja ključnu vojnu pobjedu u Domovinskom ratu, dok se u Srbiji i Republici Srpskoj obilježava kao dan sjećanja na stradanje i egzodus srpskog stanovništva.
Tokom "Oluje", prema podacima Veritasa, ubijeno i nestalo je 1.904 Srba, među kojima je 1.250 civila, od kojih su oko tri četvrtine bile osobe starije od 60 godina. Sa vjekovnih ognjišta protjerano je više od 220.000 krajiških Srba.
Program večerašnjeg obilježavanja
Centralno obilježavanje počeće u 20.00 časova na Trgu Kralja Petra Prvog Karađorđevića, gdje će biti služen parastos za sve stradale.
Nakon parastosa predviđena je besjeda Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija, a potom će biti održan centralni program.
Obilježavanju će prisustvovati najviši zvaničnici Republike Srpske i Srbije, među kojima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić sa saradnicima.
Predsjednik Organizacionog odbora za obilježavanje Dana sjećanja je Milorad Dodik.
Zašto je ovogodišnje obilježavanje u Mrkonjić Gradu?
Ovogodišnji domaćin centralne manifestacije je Mrkonjić Grad.
Prema obrazloženju organizatora, ovaj grad simbolično je izabran jer je tokom završnih ratnih operacija 1995. godine pretrpio velika razaranja, a nakon ulaska hrvatskih snaga otkrivena je jedna od najvećih masovnih grobnica u Republici Srpskoj.
Organizatori ističu da Mrkonjić Grad predstavlja mjesto koje svjedoči o stradanju srpskog naroda u zapadnom dijelu Republike Srpske tokom završnih ratnih operacija.
Zbog čega je obilježavanje ustanovljeno?
Republika Srpska i Srbija od 2014. godine zajednički obilježavaju Dan sjećanja na stradale i prognane Srbe u operaciji "Oluja".
Cilj obilježavanja je njegovanje kulture sjećanja na stradale i prognane, uz odavanje počasti svim civilnim i vojnim žrtvama srpske nacionalnosti tokom avgusta 1995. godine.
U Banjaluci se oglasile sirene
Na Centralnom spomen-obilježju poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata u Banjaluci položeni su vijenci povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u hrvatskoj vojno-policijskoj operaciji "Oluja".
U znak odavanja počasti svim stradalim i prognanim Srbima u zločinačkoj hrvatskoj akciji "Oluja" danas su se oglasile i sirene za uzbunjivanje u svim gradovima i opštinama u Republici Srpskoj.
.jpg "oluja")
Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić, ministar za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja u Vladi Republike Srbije Milica Đurđević Stamenkovski, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, kao i direktor Dokumentaciono-informacionog centra Veritas Savo Štrbac.
Prethodno je u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci služen parastos povodom obilježavanja Dana sjećanja na ubijene i prognane Srbe u "Oluji".
Republika Srpska je današnji dan obilježila kao Dan žalosti.
Vučićeva posjeta Republici Srpskoj
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u Republici Srpskoj povodom zajedničkog obilježavanja Dana sjećanja. On je ranije, tokom višednevne posjete Republici Srpskoj i srpskim povratničkim sredinama u Federaciji BiH obišao više lokacija prije večerašnjeg centralnog obilježavanja u Mrkonjić Gradu. Vučić je posjetio Drvar, Martin Brod, Šipovo, Bugojno i Kupres.
On će zajedno sa zvaničnicima Republike Srpske prisustvovati centralnoj manifestaciji u Mrkonjić Gradu.
Vučić je ranije poručio da je važno čuvati kulturu sjećanja i da se stradanje srpskog naroda ne smije prepustiti zaboravu, pozvavši građane da prisustvuju obilježavanju u Mrkonjić Gradu.
Komentari (0)