Povodom 31. godine od hrvatsko-muslimanskog pogroma nad Srbima Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine, na Trgu srpskih junaka u Banjoj Luci položeni su vijenci i odata počast stradalim žrtvama.

Vijence su položili predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Radan Ostojić, te ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski, kao i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

Poruke zvaničnika Srpske i Srbije: Istorijska istina, a ne mržnja

Predsjednik Republike Srpske Siniša Karan istakao je da se danas obilježava dan dubokog poštovanja, pijeteta i vječne zahvalnosti svim onima koji su poginuli ili nestali u strašnom pogromu, u kojem je stradalo 1.904 ljudi.

„Mnogi od njih danas nisu živi, ali ima njihovih potomaka koji pamte. U ovom zločinačkom etničkom čišćenju, koje je prema svom karakteru imalo sve karakteristike genocida jer mu je jedini cilj bio da nestane jedan narod, cijeli narod se našao u koloni. U toj koloni su umirali, u toj koloni su se i rađali. Svjedoci su upravo ti koji su se u njoj rodili. Našli su svoje dvije domovine, Republiku Srpsku i Srbiju. Oni su dokaz da samo onaj narod koji ima svoju domovinu neće ponovo doživjeti takav pogrom. Jedan je srpski narod, jedna je njegova istorija. Ova istina nije mržnja i prkos, ovo je istorijska istina. Da se nikada ovako nešto ne dogodi ponovo. Neka im je vječna slava i hvala svima“, poručio je Karan.

Ministar za rad, boračka i socijalna pitanja Srbije Milica Đurđević Stamenkovski podsjetila je na težinu trenutka kada su čitave kolone ljudi spakovale svoje živote u jedan zavežljaj.

„Krenuli su jedino gdje su mogli da idu, ka svojima. Krenuli su ka Srpskoj i Srbiji. Mnogi su izgradili nove živote, ali nisu zaboravili svoju Krajinu, pretke i tradiciju. Ovaj dan želimo da posvetimo novim generacijama, da se ne zaboravi, ne da se sveti. Srpski narod je znao da život bez slobode ne znači Bog zna šta. Naša je obaveza da očuvamo stabilnost i samostalnost svih institucija Republike Srpske i Srbije, koje će biti garant i saveznik. Srpska i Srbija su dva krila jednog gnijezda u kojem treba da stasavaju nove generacije, gradeći svoju budućnost, ali ne zaboravljajući kolika je žrtva plaćena da bismo danas bili slobodni“, naglasila je Đurđević Stamenkovski.

Stevandić: Agresija nije stala na granicama Krajine

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić naglasio je da „Oluja“ nije zahvatila samo Republiku Srpsku Krajinu, već i Republiku Srpsku.

„Ubijanje koje je počelo granatiranjem Knina nije stalo na granicama između Republike Srpske Krajine i Republike Srpske, jer kada je granatirana kolona u Petrovcu, isti dan je granatiran i Drvar, gdje su poginuli brojni civili. A bogami je i Mrkonjić Grad bio poprište hrvatskih formacija iz Republike Hrvatske koje su bestidno, bezdušno, podmuklo i bestijalno pobile nezaštićene ljude koji ni sa kim nisu bili u zavadi niti su ratovali“, kazao je Stevandić.

On je dodao da je prošlo vrijeme ćutanja i izbjegavanja odgovornosti.

„Treba da znate da ovdje danas stoje dva funkcionera Srbije i Republike Srpske koji su djeca iz bombardovanih kolona. Jedna je naša Sanja Lakić, sada državni sekretar Ministarstva rada, koja je bila u onoj koloni koja je bombardovana kod Petrovca, a drugi je Željko Budimir, koji je bio u bombardovanoj koloni kod Sanskog Mosta. I te generacije nisu ni ubijene ni pokošene, nego one svjedoče i one će znati kako da sačuvaju i Republiku Srpsku i Srbiju, a da sačuvaju i sjećanje i vlasništvo, kako  duhovno tako i kulturno, i narodno na tim krajevima odakle smo protjerani i pokošeni. Slava junacima, a nama obaveza da nikad ne zaboravimo i da nikad više ne ustupimo ni milimetar u poštovanju prema svojim žrtvama i traženju odgovornosti za one koji su ih pobili", poručio je Stevandić.

Ostojić: Egzodus poslije kojeg niko nije odgovarao

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić istakao je da su se građani sabrali na svetom mjestu, najprije u Hramu Hrista Spasitelja, a potom pred spomenikom podignutim u slavu i čast svih onih koji su živote dali u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, kako u Republici Srpskoj, tako i u Republici Srpskoj Krajini.

„Ovdje smo i radi kulture pamćenja. Ovo je sigurno jedan od najtužnijih dana u novijoj srpskoj istoriji. Ovo je dan tuge i dan žalosti i svi ga tako osjećamo,i oni koji nisu bili živi tada, a posebno mi koji smo bili dionici svih tih dešavanja koja su se odvijala devedesetih godina prošlog vijeka. Ono što se desilo jeste najstrašniji egzodus poslije Drugog svjetskog rata, egzodus koji je bio potpomognut od svih "demokratskih" zemalja Zapada i dio agende uspostavljene još prije 100 godina od strane Ante Starčevića, koja je sprovođena i 1914. i 1941. do 1945, a evo, kažem, u punom kapacitetu i te kobne 1995. godine“, poručio je Ostojić.

On je naglasio poraznu činjenicu da za ovaj zločin niko nije odgovarao jer su počinioci bili zaštićeni od strane Haškog tribunala i zapadnih zemalja.

„Mi smo ovdje da ne zaboravimo, mi smo ovdje da sve ovo nazovemo pravim imenom, jer poslije Drugog svjetskog rata mnoge stvari nismo nazivali pravim imenom, nismo smjeli da kažemo ko je koga ubio, ko je zločinac, ko je žrtva, nismo obilježili svoja stratišta. Zato sve ovo moramo da nazivamo pravim imenom, jer ta mržnja u Hrvatskoj traje 100 godina. Oni na mržnji prema Srbima grade svoju naciju... Mi se molimo Bogu i nećemo zaboraviti sigurno svaki pedalj zemlje gdje su Srbi živjeli, i na Kosovu i Metohiji i u Republici Srpskoj Krajini, odnosno Hrvatskoj. Učićemo našu djecu ljubavlju, ali i time da ne smijemo zaboraviti“, zaključio je Ostojić.

Stanivuković: Naša ljudska i nacionalna dužnost da se poklonimo stradalim

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković poručio je da je današnje okupljanje ispunjenje ljudske, moralne i nacionalne dužnosti prema narodnim braniocima.

„Danas smo imali tu ljudsku, moralnu i nacionalnu dužnost da se poklonimo svom narodu koji je branio naša ognjišta, da im se vječno zahvalimo, da ih vječno pamtimo i sjećamo se, i da danas kažemo da su ovi junaci branili ne samo Republiku Srpsku Krajinu nego su učestvovali u proboju Koridora i svim najvažnijim borbama i bitkama bez kojih danas ne možemo reći da bi bilo Republike Srpske. Da ih se sjećamo, da im u centru krajiške ljepotice zapalimo svijeću i kažemo da je to naš vječni dug i vječni amanet. Koliko je ovaj zločin i pogrom zapravo etničko čišćenje u pravom smislu te riječi, govori i to što su ljude, dok su već bili u kolonama i dok se znalo da ostaju bez svojih domova i da su u jedan kofer stavili cijeli život, tada bombardovali i napadali. Ni to im nije bilo dovoljno“, naglasio je Stanivuković.