Iznad snijegom prekrivenog tržnog centra u glavnom gradu ostrva, Nuku, smjenjuju se najvažnije vijesti. Ne morate da govorite njihov jezik da biste razumjeli riječi „Tramp“, „Grenland“ i „suverenitet“, koje se iznova ponavljaju, ispisane crvenim slovima.

Donald Tramp je rekao da želi ovu zemlju i da će je uzeti na „lakši ili teži način“. Nakon njegove nedavne kontroverzne akcije u Venecueli, ljudi na Grenlandu vjeruju mu na riječ.

Nestrpljivo odbrojavanje do sastanka u Vašingtonu traje već danima, ali Grenlanđani za BBC kažu da se tako osjećaju godinama.

„Voljela bih da ohrabrim Donalda Trampa da mudro koristi oba uha, da više sluša, a manje priča. Mi nismo na prodaju. Naša zemlja nije na prodaju“, rekla je Ameli Zeb.

Pisac i muzičar Sivnisok Rask dodaje da se nada kako će njegova zemlja ostati nezavisna i dobro vođena, a ne kupljena.

„Zabrinuta sam za budućnost moje mlade porodice. Ne želimo svu ovu pažnju ovdje“, rekla je Marija dok je svoju sedmomjesečnu bebu umotavala u zimski kaput.

Međunarodna pažnja prema Grenlandu, međutim, neće nestati u skorije vrijeme. Mnogo više toga je na kocki od sudbine samog ostrva. Spor oko Grenlanda suprotstavlja dvije članice NATO-a – Dansku i Sjedinjene Države.

Grenland je poluautonomna teritorija Danske. Danska premijerka Mete Frederiksen upozorila je da bi američko preuzimanje ostrva silom značilo kraj transatlantskog odbrambenog saveza na koji se Evropa decenijama oslanjala za svoju bezbjednost.

To bi bio i još jedan težak udarac za američko-evropske odnose, koji su već ozbiljno narušeni otkako se Donald Tramp vratio u Bijelu kuću. Evropski lideri, istovremeno, očajnički pokušavaju da zadrže Trampovu administraciju na svojoj strani kako bi podržala održivi mirovni sporazum za Ukrajinu.

Potencijalne posljedice sukoba oko Grenlanda su ogromne, ali nije jasno da li će sastanak u srijedu biti obilježen kompromisom ili konfrontacijom.

Tramp insistira da mu je Grenland potreban zbog nacionalne bezbjednosti, tvrdeći da bi, ako ga SAD ne preuzmu, to mogle učiniti Kina ili Rusija.

Svjesne toga, velike evropske sile koje snažno podržavaju danski suverenitet nad Grenlandom pokušavaju da osmisle vojne prijedloge za jačanje prisustva NATO-a oko ostrva i širom Arktika. Prema pisanju BBC-ja, Velika Britanija i Njemačka preuzele su vodeću ulogu u tim razgovorima.

„Dijelimo zabrinutost SAD da je ovom dijelu Danske potrebna bolja zaštita. Jednostavno želimo zajedno da poboljšamo bezbjednosnu situaciju Grenlanda“, rekao je njemački kancelar Fridrih Merc.

Predsjednik Udruženja njemačkih rezervista Patrik Zensburg pozvao je da se barem jedna evropska brigada što prije rasporedi na Grenlandu, ističući da će Njemačka snositi posebnu odgovornost i steći strateške prednosti obukom vojnika u arktičkim uslovima.

Britanska vlada, takođe, vodi razgovore sa evropskim saveznicima o mogućem raspoređivanju vojnih snaga na Grenlandu, naročito kao odgovor na uočene prijetnje iz Rusije i Kine.

Razgovori o bezbjednosti Arktika još su u preliminarnoj fazi. Razmatra se raspoređivanje vojnika, ratnih brodova, aviona, podmornica i antidronskih sistema, kao i formiranje NATO-ovog „Arktičkog stražara“, po uzoru na „Baltičkog stražara“.

Arktik je postao strateški prioritet NATO-a nakon potpune ruske invazije na Ukrajinu, ali, kako ističu stručnjaci, potrebno je učiniti mnogo više.

Grenland se nalazi između SAD i Kanade s jedne strane i Rusije i Evrope s druge. Njegov značaj za SAD prepoznat je još tokom Drugog svjetskog rata, kada su američke snage okupirale ostrvo kako bi spriječile nacističku Njemačku da ga preuzme.

Danas je Grenland ključan za raketnu odbranu, pomorski nadzor i kontrolu strateških ruta, ali i bogat prirodnim resursima, uključujući rijetke minerale od vitalnog značaja za visokotehnološke i odbrambene industrije.

Većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske, ali čak 85 odsto njih odbija ideju da postanu dio Sjedinjenih Država. Uoči sastanka u Vašingtonu, grenlandski premijer Jens-Frederik Nilsen poručio je da će, ukoliko moraju da biraju između SAD i Danske, izabrati Dansku.

Ipak, kako god da se sastanak završi, mnogi smatraju da je Donald Tramp nepredvidivi faktor koji može promijeniti tok događaja.

„Ako SAD preuzmu Grenland silom, to neće biti samo kraj NATO-a, već i kraj demokratskog svijeta kakvog poznajemo“, upozorila je Sara Olvig iz Centra za spoljnu i bezbjednosnu politiku Grenlanda.