Kratak izvještaj, emitovan u programu državne televizije u osam časova ujutro, predstavljao je prvu zvaničnu vijest o demonstracijama, prenio je AP.

Tvrdi se da je na protestima došlo do nasilja koje je prouzrokovalo žrtve, ali se ne navode detalji.

Takođe se ističe da su na ulicama "zapaljeni privatni automobili, motocikli, javna mjesta poput metroa, vatrogasna vozila i autobusi".

Najveći nemiri

Iran je od 28. decembra 2025. godine, zahvaćen masovnim antivladinim protestima koji su počeli krajem decembra 2025. godine, a eskalirali su u najveće nemire od pokreta "Žena, život, sloboda" 2022-2023.

Ono što je započelo kao štrajk trgovaca na Velikom bazaru u Teheranu zbog kolapsa valute i galopirajuće inflacije, brzo se proširilo na više od 110 gradova širom zemlje, pretvarajući se u otvoreni politički bunt protiv teokratskog režima vrhovnog vođe Alija Hamneija. Prema posljednjim informacijama, protesti su izbili na 250 lokacija u 27 od 31 iranske provincije.

Smrtni bilans

Prema izvještajima nevladinih organizacija poput Iran Human Rights i Amnesty International, bezbjednosne snage su do sada ubile najmanje 45 demonstranata, uključujući djecu, dok su hiljade uhapšene – procjene variraju od 1.000 do preko 2.200.

Sukobi su posebno žestoki u zapadnim provincijama poput Ilama, Kermanšaha i Lorestana, gdje su snage bezbjednosti upale čak i u bolnice da hapse povrijeđene protestante, što je Amnesty okarakterisala kao kršenje međunarodnog prava.

Demonstranti pale vatre na ulicama, bacaju molotovljeve koktele i skandiraju "Smrt Hamneiju!" i "Ovo je godina krvi, Hamnei će biti svrgnut!". Vlada je četvrtak uveče, 8. januara, uvela potpuni prekid interneta i telefonskih linija širom zemlje, mjeru koju posmatrači poput NetBlocksa opisuju kao pokušaj gušenja koordinacije protesta.

Sedam kurdskih opozicionih grupa istog dana pozvalo je na opšti štrajk, što je dovelo do zatvaranja prodavnica u kurdskim regionima i desetinama drugih gradova.

Povratak šaha?

Novina u ovim protestima je sve glasnije skandiranje u korist Reze Pahlavija, sina svrgnutog iranskog šaha. Pahlavi, koji živi u egzilu, pozvao je vojsku da položi oružje i stane uz narod, što je izazvalo masovne marševe u Teheranu i Mašhadu. Čak i neki bivši zvaničnici režima upozoravaju da su "vrata reformama blokirana i da je revolucija jedini preostali put".

Predsjednik Masud Pezeškijan pokušao je smiriti situaciju obećanjima o povećanju plata u javnom sektoru i istragama o policijskoj brutalnosti, ali demonstranti te mjere vide kao "premale i prekasne". Vrhovni vođa Ali Hamnei proglasio je demonstrante "izgrednicima" i naredio IRGC-u da uguši pobunu svim sredstvima.

Duboki korijeni krize

Ekonomski korijeni krize su duboki: iranski rijal je pao na rekordno niske vrijednosti, inflacija je nekontrolisana, a cijene osnovnih namirnica – poput ulja za kuvanje – udvostručene ili utrostručene.

Ovo je pogoršano sankcijama, lošim upravljanjem i posljedicama 12-dnevnog rata sa Izraelom 2025. godine, kada su SAD i Izrael bombardovali nuklearne objekte.

Režim pokušava da umiri narod skromnim reformama, poput subvencija za osnovne robe i revidiranog budžeta za 2026–2027, ali demonstranti to vide kao premalo i prekasno.

Miješanje svijeta

Međunarodni faktor dodatno komplikuje situaciju. Predsjednik SAD Donald Tramp je više puta upozorio Teheran da će intervenisati ako se nastavi nasilje nad demonstrantima, dok je odbio sastanak sa izgnanim prestolonasljednikom Rezom Pahlavijem, koji je pozvao na masovne demonstracije.

Iranski zvaničnici optužuju SAD i Izrael za miješanje, tvrdeći da su "pobunjenici" strani agenti. Vrhovni vođa Hamnei razlikuje "mirne proteste" od "nereda", pozivajući na oštar odgovor prema potonjima.

Analitičari upozoravaju da bi ovi nemiri, u kombinaciji sa spoljnim pritiscima i ekonomskim slomom, mogli predstavljati najveći izazov Islamskoj Republici od 1979. godine. Tada je, podsjetimo, svrgnuta prozapadna vlast šaha Reze Pahlavija i uspostavljena Islamska republika Iran, pod vođstvom Imama Homeinija.