Interesovanje za zanimanja koja podrazumijevaju niže kvalifikacije i dalje je malo, a potrebe su sve veće. Jedan od razloga moglo bi da bude opšteprihvaćeno mišljenje da su zanatlije oni ljudi koji se za to školuju, jer nemaju alternativu.
[caption id="attachment_60632" align="aligncenter" width="900"]
FOTO: UNSPLASH/ILUSTRACIJA[/caption]
Zanatska zanimanja u Srbiji godinama su deficitarna. Sa druge strane, potrebe za tom vrstom usluga sve su veće - prenosi RTS.
- Imali smo situaciju prije dva mjeseca, kada je jedan poslodavac ponudio zaradu od čak dvije hiljade evra i mogućnost stanovanja ukoliko kandidat nije iz Beograda – samo iz razloga što je bio u velikoj nemogućnosti da popuni to radno mjesto - navodi Miloš Turinski iz Infostuda.
Ljiljana Pavlović iz Unija poslodavaca Srbije kaže da otprilike svaki deseti poslodavac zapošljava zanatlije.
- I gotovo svaki od tih poslodavaca ima ozbiljnih problema da pronađe zanatliju koji mu je potreban - ističe Pavlovićeva.
Na tržištu poslova koji ne zahtjevaju visok stepen stručne spreme, najteže je doći do radnika iz oblasti ugostiteljstva i građevine, ali i njege i ljepote.
- Sada malo manje, preko ljeta je to bio dramatičan problem, sada smo sa konobarima stabilizovali, ali i dalje je problem sa kuvarima. Trenutno, šef kuhinje, to jeste malo lična stvar, ali čovjek ima 135.000, što su za Srbiju dobri uslovi - kaže ugostitelj Vojin Cucić.
Frizerka Verica Đurđević kaže da, ukoliko je neko „kompletan“, u tom poslu može da se zaradi od 80.000 do 100.000 dinara.
- Ja tražim dvije godine kompletnog radnika i ne mogu da nađem. Posla ima! - tvrdi Đurđevićeva.
Situacija se okrenula u korist zanata
Pri izboru školovanja mladi sve češće upisuju fakultete i opšte smjerove, misleći da će lakše doći do posla. Međutim, situacija se okrenula u korist zanata.
- Veoma mali broj mladih se obrazuje za zanatlije, jer se zanat još uvijek kod nas percipira u negativnoj konotaciji, u smislu da su zanatlije oni ljudi koji se za to školuju jer nemaju neku alternativu - ukazuje Ljiljana Pavlović iz Unija poslodavaca Srbije.
Direktorka Ugostiteljsko-turističke škole Jelena Šalipurović kaže da tu obrazovnu ustanovu pohađa 1.100 učenika.
- Glavni razlog što se upisuju kod nas je ta neka ljubav prema kulinarstvu, turizmu, poslastičarstvu, ugostiteljstvu - navodi Šalipurovićeva.
Učenici kažu da je ta škola bila njihov odbir između ostalog i zbog toga što mogu da povežu školovanje i praksu. Posla će, sigurni su, biti – bilo u Srbiji ili u inostranstvu.
Dualnim obrazovanjem obuhvaćen je veliki broj škola gdje je obavezna i praktična nastava, pa đaci imaju priliku da zanat i bolje i brže nauče.