Priprema je vrlo jednostavna. Osušene latice biljke preliju se vrućom vodom, a zatim se pred očima odvija prava mala čarolija – voda poprima intenzivnu plavu, safirnu nijansu. Dodatkom nekoliko kapi limuna, zbog promjene pH vrijednosti, boja prelazi u ljubičaste i ružičaste tonove.

Cvjetovi plavog graška beru se ručno, najčešće u ranim jutarnjim časovima, kada su latice svježe i bogate pigmentom. Nakon berbe slijedi pažljivo sušenje na niskim temperaturama kako bi se sačuvala prirodna boja i hranjiva svojstva. U nekim regijama, poput Tajlanda i Malezije, cvjetovi se i fermentišu, čime se dobija puniji ukus i složenija aroma.

Rezultat je biljni čaj bez kofeina, blagog, zemljastog i cvjetnog ukusa, s diskretnom slatkoćom. Upravo zbog toga idealan je izbor za večernje sate i sve koji žele topli napitak koji ne remeti san.

Plava boja potiče od antocijanina, prirodnih pigmenata prisutnih u laticama biljke. To su isti spojevi koji borovnicama i kupinama daju tamnoplavu ili ljubičastu boju. Antocijanini su snažni antioksidansi i pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, doprinoseći opštem zdravlju organizma.

U kontaktu s kiselinama, poput limuna ili hibiskusa, ovi pigmenti mijenjaju strukturu, pa čaj poprima ljubičaste i roze nijanse. Zbog toga je plavi čaj postao popularan i u miksologiji, gdje se koristi u napicima koji mijenjaju boju pred očima.

Osim što je vizuelno atraktivan, plavi čaj ima i brojne zdravstvene benefite. Djeluje kao prirodni antioksidans, pomaže u borbi protiv slobodnih radikala i usporava starenje kože. Poznat je i po blagom umirujućem efektu, koji može pomoći boljoj koncentraciji i smanjenju napetosti. Zahvaljujući bioflavonoidima, doprinosi zdravlju kose i kože, dok blago utiče i na cirkulaciju i probavu, prenose Nezavisne novine.