Sama riječ potiče od turskog glagola „sarmak“, što znači „uvijati“, a upravo je to vještina koja generacijama majki i baka osigurava status kulinarskih ikona.

Ali, dok bezrezervno uživamo u svakom zalogaju, mnogi se s pravom pitaju kakav je nutritivni profil ovog obožavanog jela. Iako slovi kao teška i kalorična hrana, istina o sarmi znatno je složenija i uveliko zavisi od toga šta se tačno krije unutar savršeno smotanih listova kiselog kupusa.

Kalorijska vrijednost

Kalorijska vrijednost sarme može značajno varirati, ali se uopšteno kreće između 110 i 170 kalorija na 100 grama.

Jedna sarma prosječne veličine, teška oko 150 grama, može sadržavati od 195 do čak 350 kalorija.

To znači da prosječna porcija od dvije sarme, bez ikakvih priloga, može dostići gotovo 400 kalorija, a nerijetko i više.

Ipak, upravo zbog svoje nutritivne gustoće sarma je izuzetno zasitno jelo, što može pomoći u sprječavanju prejedanja.

Ključna razlika je u načinu pripreme, jer od nekoliko sastojaka zavisi da li će sarma biti relativno uravnotežen obrok ili prava kalorijska bomba.

Glavni faktori koji utiču na kalorijsku vrijednost su vrsta mesa, količina riže i, što je najvažnije, dodate masnoće.

Tradicionalni recepti za sarmu najčešće koriste mješavinu mljevene svinjetine i junetine, a što je meso masnije, to će i konačni proizvod biti kaloričniji.

Takođe, kuvanje sarme na podlozi od suhog mesa, pancete ili dodavanje zaprške drastično povećava udio masti i kalorija.

Samo jedna kašika ulja ili svinjske masti dodaje oko 120 kalorija. Na kraju, ne treba zaboraviti ni priloge, jer posluživanje sarme uz pire krompir ili hljeb može udvostručiti ukupan kalorijski unos obroka.

Uprkos reputaciji, sarma može biti i nutritivno bogat obrok. Izvrstan je izvor proteina, čiji se udio kreće od šest do čak 15 grama na 100 grama, u zavisnosti od količine i vrste mesa.

Ugljikohidrati dolaze uglavnom iz riže, dok je kiseli kupus zaslužan za vlakna, kao i obilje vitamina C i K.

Upravo je kiseli kupus zvijezda ovog jela, jer doprinosi unosu B vitamina, kao i minerala poput kalijuma i magnezijuma. Ipak, najveći nutritivni izazov kod sarme je izrazito visok udio natrijuma, koji može varirati od 300 do preko 1.000 miligrama po porciji. Zbog toga bi osobe sa povišenim krvnim pritiskom trebalo da budu posebno oprezne i da je konzumiraju u umjerenim količinama.

Može li sarma biti dio dijetalne ishrane?

Sa dolaskom modernih prehrambenih trendova, sarma je dobila i svoje prilagođene verzije. Tradicionalna sarma sa rižom nije pogodna za keto dijetu zbog visokog udjela ugljikohidrata, ali se to lako može promijeniti.

Za one koji paze na kalorije, rješenje leži u korišćenju isključivo nemasnog mljevenog mesa, poput puretine, izbjegavanju zaprške i kuvanju sarme u vodi ili temeljcu, uz dodatak pasiranog paradajza umjesto masnoće.

Ključ je u umjerenosti i pametnoj pripremi

Zaključak je jasan – sarma ne mora biti neprijatelj vaše linije.

Uz nekoliko pametnih prilagodbi, ona može biti dio uravnotežene ishrane.

Odabirom nemasnog mesa, smanjenjem ili zamjenom riže te izbacivanjem suvišnih masnoća, njena kalorijska vrijednost može se značajno smanjiti.

Najvažnije je ipak biti umjeren u količini. Porcija od jedne do dvije sarme predstavlja cjelovit, zasitan i hranjiv obrok.

Na taj način možete, bez griže savjesti, uživati u ovom dragulju tradicionalne kuhinje, koji s pravom nosi titulu kraljice praznične trpeze, prenosi Ordinacija.hr.