Zaboravite na dijete i osjećaj krivice, jer svjesno uživanje u obroku čini čuda za zdravlje i raspoloženje.

Gotovo svako ima odgovor na pitanje „Koja vam je omiljena hrana?“ To nije slučajno, jer su ljudi stvoreni da osjećaju zadovoljstvo dok jedu. Hrana ne služi samo da nas održi u životu, već i da u njemu uživamo. Kada se prepustimo ukusu, mirisu i teksturi zalogaja, činimo dobro i svom tijelu i svom umu.

Kada ukus pokrene hormone sreće

Stručnjaci već godinama proučavaju psihologiju uživanja u hrani i saglasni su da zadovoljstvo koje osjećamo dok jedemo ima stvarne, mjerljive efekte. Terapeutkinja i dijetetičarka Aleta Storč objašnjava da svaka vrsta zadovoljstva, pa i ono koje doživljavamo tokom jela, oslobađa dopamin, hormon sreće. On aktivira centre za nagradu u mozgu, donosi osjećaj smirenosti, motivacije i zadovoljstva.

Zanimljivo je da istraživanja pokazuju kako osobe s prekomjernom težinom ponekad imaju poremećenu osjetljivost na dopamin, zbog čega jedu više ne bi li dostigle isti osjećaj zadovoljstva. Kada hemija u mozgu funkcioniše kako treba, uživanje u hrani poboljšava varenje i apsorpciju hranljivih materija.

„Kada zaista uživamo u obroku, naš nervni sistem prelazi u stanje odmora i varenja. Tada tijelo lakše razlaže i apsorbuje hranljive sastojke“, kaže Storč. Drugim riječima, kada jedemo s uživanjem, činimo uslugu i svom probavnom sistemu.

Uživanje pomaže da jedemo zdravije

Velika analiza iz 2020. godine pokazala je da je u više od polovine proučavanih slučajeva postojala jasna veza između zadovoljstva hranom i zdravijih prehrambenih navika. Drugim riječima, ljudi koji uživaju u jelu češće biraju raznovrsne i nutritivno bogate obroke.

„Postoji rašireno uvjerenje da zdrava hrana mora da bude bezukusna, ali to jednostavno nije tačno. Kada jedemo ono što volimo, osjećaj sitosti i zadovoljstva raste, a rizik od prejedanja se smanjuje“, objašnjava dijetetičarka Sara Gold Anzlovar.

Hrana hrani i dušu

Obroci nisu samo gorivo. Hrana povezuje porodice, okuplja prijatelje i čuva tradiciju. Zajednički obroci donose osjećaj pripadnosti i bliskosti, što potvrđuju i istraživanja.

Topla supa kad smo bolesni, kolač koji nas podsjeća na djetinjstvo ili omiljena pasta poslije napornog dana – takvi obroci pružaju utjehu i emotivno olakšanje.

„Hrana može da donese utjehu i kad je dan bio težak, a to nije nužno loše. Ako svjesno uživamo u ukusu, ona postaje izvor zadovoljstva, a ne krivice“, kaže Anzlovar.

Kako razbiti kulturu dijeta

Savremena kultura često nameće osjećaj krivice – da moramo da izbjegavamo omiljenu hranu ako želimo da budemo zdravi. Storč ističe da je upravo suprotno.

„Kada sebi dozvolimo sve namirnice, tijelo uči da vjeruje da će dobiti ono što mu je potrebno. To donosi mir i slobodu u odnosu prema hrani.“

Odbacivanje namirnica koje su dio naše kulture i tradicije ne utiče samo na jelovnik, već i na osjećaj identiteta i pripadnosti. Kada ponovo prihvatimo takve obroke, ne hranimo samo tijelo nego i duh.

Uživanje, a ne bijeg

Razlika između emocionalnog prejedanja i jela iz zadovoljstva leži u namjeri. Prvo je pokušaj da se utješimo kada smo tužni ili pod stresom, dok drugo znači da biramo hranu zbog ukusa i trenutka uživanja – sladoled na ljetnjem danu ili jabuku u voćnjaku.

Ako poslije obroka osjećate mir, a ne grižu savjesti, znači da ste jeli iz zadovoljstva, ne iz potrebe da popunite prazninu.

Vitamin Z za svaki dan

Uživanje u hrani jedno je od najjednostavnijih zadovoljstava svakodnevice. Ono nas povezuje sa sobom, s drugima i sa životom. Da biste u obrok unijeli više zadovoljstva, pokušajte s malim stvarima – dodajte omiljeni začin, pospite salatu sirom ili zagrijte desert.

Na kraju svakog obroka zapitajte se: „Koliko mi je zadovoljstva donio ovaj zalogaj?“ Odgovor na to pitanje možda je najzdraviji „vitamin“ koji možete sebi dati, prenosi Healthline.com i Zdravlje.kurir.rs.