Oralna higijena djece ostaje jedno od ključnih pitanja javnog zdravlja. Podaci iz Doma zdravlja Banjaluka pokazuju rast broja sistematskih pregleda, ali roditeljska iskustva i upozorenja stomatologa otkrivaju da je situacija složenija. Stručnjaci poručuju da higijena mora početi prije nicanja prvih zubića, dok roditelji i zdravstvene ustanove imaju presudnu ulogu u razvijanju zdravih navika.

Uloga Doma zdravlja Banjaluka

Podaci JZU „Dom zdravlja“ Banjaluka govore o stalnom porastu sistematskih pregleda djece: 2.883 u 2020. godini, a čak 4.335 u 2023. godini.

Pregledi se sprovode u centralnim ambulantama i u deset školskih stomatoloških ambulanti smještenih u osnovnim školama širom grada.

„Najčešći razlozi za posjete su karijes, ortodontski problemi, upale desni i povrede tokom igre. Pored liječenja, akcenat je na prevenciji: sistematski pregledi, programi u vrtićima i školama, radionice i tretmani fluorom. Sve to ima za cilj da djeca steknu naviku pravilne higijene od najranijih godina“, poručuju iz Doma zdravlja za Aloonline.

Prva posjeta zubaru

Stomatolog Nataša Ćetojević naglašava da bi dijete trebalo prvi put posjetiti stomatologa već oko prve godine života.

„Najbolje bi bilo i ranije, u prvim mjesecima, kako bi roditelji dobili uputstva o pravilnom održavanju higijene. Ona počinje još prije nicanja mliječnih zuba“, pojašnjava Ćetojević.

Kontrolni pregledi, dodaje, zavise od individualnih potreba, ali ako nema problema, dovoljni su jednom do dva puta godišnje.

Kako početi s oralnom higijenom?

Ćetojević objašnjava da se higijena uvodi postepeno: od gaze umočene u mlaku vodu kod beba, do četkice i paste namijenjene maloj djeci.

„Roditelji treba da prate dijete pri pranju zuba barem do devete godine. Navika se stiče samo uz upornost, a problem je što ni sami roditelji često nemaju osnovno znanje o oralnoj higijeni“, dodaje ona.

Kako izbjeći strah od stomatologa?

Rana posjeta stomatologu važna je i zbog psihološkog aspekta.

„Dok je dijete malo, potrebe za intervencijama su minimalne. To je prilika da se upozna sa stomatološkim timom, ordinacijom i instrumentima, kroz igru i postepeno. Na taj način gradi se povjerenje koje je ključno za kasnije“, naglašava Ćetojević.

Ishrana i zaštita zuba

Ćetojević upozorava da loša ishrana i loša higijena gotovo sigurno dovode do propadanja zuba:

„Slatkiši, sokovi i brza hrana treba da se svedu na minimum, a idealno bi bilo izbaciti ih. Kvalitetna hrana i redovno pranje zuba najbolja su zaštita.“

Kao poseban vid prevencije izdvaja fluorizaciju, postupak kojim se jača gleđ i smanjuje rizik od karijesa. Pojašnjava da se izvodi isključivo u stomatološkoj ordinaciji ako za njom postoji potreba. Fluorizacija se ponavlja na tri, šest ili dvanaest mjeseci, u zavisnosti od potreba djeteta.

Roditelji potvrđuju da se navike djece oblikuju u porodici:

„Ako roditelji redovno brinu o higijeni, i djeca će to usvojiti. Nažalost, mnogi idu stomatologu tek kada nastane bol, pa djeca razviju strah. Mi imamo dobro iskustvo sa školskim stomatolozima i trudimo se da posjete budu isključivo preventivne“, kaže majka iz Banjaluke.

Ipak, pojedini roditelji iznose i suprotna iskustva:

„Našoj djeci školski stomatolozi su bili grubi, postupci su ih istraumirali i sada imaju strah od odlaska zubaru. Zato ih radije vodimo u privatne ambulante, gdje je pristup nježniji i individualniji.“