Mentalno zdravlje jednako je važno kao i fizičko, ali se često zanemaruje. Mnogi ne prepoznaju da pate od psihičkih poteškoća dok simptomi ne postanu ozbiljni. Zato je važno na vrijeme prepoznati prve znake i obratiti pažnju na ono što nam tijelo i um poručuju.

Najčešći znakovi problema mentalnog zdravlja:

1. Anksioznost i zabrinutost

Anksioznost je prirodna reakcija na stres, ali ako postane prekomjerna i stalna – može ukazivati na poremećaj. Simptomi uključuju stalnu brigu, nemir, znojenje, nesanicu i ubrzan puls.

2. Osjećaj depresije i beznađa

Dugotrajna tuga, gubitak interesa za stvari koje su nas nekad veselile, osjećaj krivice i misli o bezvrijednosti – mogu biti znak depresije, ozbiljnog poremećaja raspoloženja koji se mora liječiti.

3. Emocionalni izlivi

Neobuzdani bijes, plač ili razdražljivost mogu biti znak da vam je potrebna podrška. Ovakvo ponašanje može ukazivati na bipolarni poremećaj, PTSP ili granični poremećaj ličnosti.

4. Problemi sa spavanjem

Nesanica, noćne more, ali i prekomjerno spavanje često su pokazatelj narušenog psihičkog stanja. San direktno utiče na zdravlje uma i tijela.

5. Promjene u apetitu i težini

Naglo mršavljenje ili gojenje, kao i poremećaji u ishrani, mogu biti posljedica depresije, anksioznosti ili stresa.

6. Povlačenje iz društva

Povlačenje u sebe, izbjegavanje kontakta s ljudima, ignorisanje prijatelja i porodice može biti znak depresije, socijalne anksioznosti ili usamljenosti.

7. Zloupotreba supstanci

Alkohol ili droge često se koriste kao “bijeg”, ali to vodi ka još težim psihičkim i fizičkim problemima, uključujući zavisnost.

8. Osjećaj krivice i bezvrijednosti

Osobe s narušenim mentalnim zdravljem često doživljavaju unutrašnju kritiku, stid i snažno sumnjaju u sebe.

9. Iznenadne promjene u ponašanju

Ako primjećujete drastične promjene u raspoloženju, energiji ili interesovanjima – to može biti jasan alarm da se nešto dešava unutar vas.

Kada je vrijeme da potražite stručnu pomoć?

Ako osjećate da se emocije javljaju bez povoda, da vas ometaju u svakodnevnom funkcionisanju ili ako vam misli postaju mračne i opterećujuće – vrijeme je da se obratite psihologu, psihijatru ili terapeutu.

Psihijatrijska evaluacija može pomoći da se utvrdi da li postoji dublji medicinski uzrok, dok psihoterapija može pomoći da naučite kako da se nosite sa emocijama i životnim izazovima.

Gdje potražiti pomoć?

• Porodični ljekar – prvi korak ka dijagnozi i upućivanju specijalisti.


• Psiholozi i psihijatri – za procjenu stanja i individualni plan liječenja.


• Telefonske linije za pomoć – dostupne 24/7 za razgovor, savjet ili upućivanje.


• Grupe podrške – zajednički razgovor sa osobama koje prolaze kroz slične probleme.


• Online platforme i resursi – anonimne procjene mentalnog stanja, edukativni materijali i terapeutski alati.

Zapamtite, traženje pomoći nije slabost, već hrabar i odgovoran korak ka boljem životu. Mentalno zdravlje nije luksuz – ono je temelj svega, piše Stil.