Sve su popularnije dijete u kojima se izbegavaju ugljeni hidrati, a čiju okosnicu čine namirnice životinjskog porijekla poput bifteka, jaja i putera.

Njihovi zagovornici tvrde da takav način ishrane donosi razne koristi, uključujući gubitak težine - sa čim kardiolozi nisu uopšte saglasni. Doktor Dmitri Jaranov upozorava zato na opasnosti koje vrebaju iza ovakvog tipa dijete.

Ishrana bogata crvenim mesom povezuje se sa brojnim zdravstvenim problemima, uključujući srčane bolesti i rak. Stručnjaci takođe upozoravaju da su oni koji se pridržavaju ovakve dijete izloženi većem riziku od bolesti poput skorbuta, pa čak i raka, zbog nedostatka vitamina C i vlakana.

Dr Dmitri Jaranov, američki kardiohirurg, izjavio je da ishrana bogata proteinima može dovesti do srčanog udara kod naizgled "fit" osoba već sa 35 godina.

U videu na Instagramu, koji je pregledan više od 11 miliona puta, rekao je da njegovi pacijenti "izgledaju kao izvajani", ali da je to samo spoljašnjost.

"Vidio sam šta se nalazi unutar njihovih krvnih sudova - i nije lepo. Da, telo spolja izgleda kao mašina. Ali unutrašnjost priča drugu priču", naglasio je.

Potom je opisao konkretna iskustva.

"Brinuo sam o 'fit' 35-godišnjacima koji su doživjeli srčani udar. Bez simptoma, bez upozorenja, bili su kao tempirana bomba", dodao je.

Ovaj kardiolog upozorava da ekstremne dijete mogu izazvati hroničnu upalu koja na kraju vodi do srčanog udara. Naglašava da pravo zdravlje ne dolazi iz ekstrema, već iz ravnoteže.

Dijeta koja uništava unutrašnji sloj krvnih sudova

"Atletski izgled ne znači automatski i zdravlje. Nizak procenat tjelesne masti ne znači nizak rizik - i trbušnjaci vas ne štite od pucanja plaka u arterijama".

Godine provedene na ekstremnim restriktivnim dijetama poput ishrane zasnovane na mesu mogu dovesti do ekstremno visokog holesterola, oštećenih krvnih sudova, hronične upale i suženih arterija, čime se povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

"Ako vaša ishrana uništava endotel (unutrašnji sloj krvnih sudova) - nije važno koliko su vam bicepsi jaki", kaže.

Interesovanje za ovaj tip dijete naglo je poraslo poslednjih godina, a klipovi na tu temu prikupili su više od milijardu pregleda na TikToku. Međutim, isto tako je porastao broj studija koje upozoravaju na moguće opasnosti.

Jedno istraživanje iz 2023. pokazalo je da osobe koje jedu samo dve porcije mesa nedjeljno imaju povećan rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.

Brajan Džonson, poznatiji kao Liver King (Kralj Džigerice), stekao je popularnost promovisanjem sirove mesne dijete.

Ipak, istraživanje na Harvardu, koje je obuhvatilo podatke više od 200.000 ljudi tokom gotovo 40 godina, pokazalo je da su oni, koji su jeli najviše crvenog mesa, imali 62% veći rizik od obolijevanja u poređenju sa onima čiju je ishranu ova namirnica činila u zanemarljivoj meri.

Takođe, studija sprovedena na Oksfordu - i to na uzorku od 1,4 miliona ljudi - pokazala je da povećana konzumacija crvenog mesa povećava rizik od srčanih bolesti za 18% na svakih 50 grama unijetih na dnevnom nivou (otprilike četvrtina prosečnog bifteka).

Sir i puter podjednako opasni

Crveno meso i proizvodi životinjskog porijekla kao što su sir i puter takođe su bogati zasićenim mastima, koje mogu dovesti do nakupljanja plaka u arterijama. Na duže staze, to otežava rad srca i povećava rizik od srčanog i moždanog udara.

Ipak, neki stručnjaci osporavaju nalaze pojedinih studija o štetnosti preterane konzumacije mesa. Oni, naime, ističu da mnoge studije ne prave razliku između prerađenog mesa poput kobasica i pljeskavica, i manje prerađenih komada mesa poput bifteka.

Britanska nacionalna zdravstvena služba navodi da je meso dobar izvor proteina, koji je tijelu potreban za održavanje i izgradnju mišića, kao i dobar izvor vitamina i minerala poput gvožđa, cinka i B vitamina.

Međutim, savetuju da se biraju nemasni komadi i ograniči unos crvenog i prerađenog mesa kako bi se maksimizirale koristi, a umanjili negativni efekti poput visokog sadržaja zasićenih masti koje mogu povećati holesterol.

Porast broja srčanih udara kod mladih

Dok su neki znaci upozorenja lako uočljivi - poput jakog bola u grudima - drugi su nejasni i teže ih je prepoznati. Podaci pomenute organizacije pokazuju i porast broja mladih odraslih osoba koje doživljavaju srčane udare u posljednjih deset godina. Najveći porast (95%) zabeležen je u starosnoj grupi od 25–29 godina.

Prošle godine objavljeni su zabrinjavajući podaci koji pokazuju da su prerane smrti od kardiovaskularnih problema, poput srčanih udara i moždanih udara, dostigle najviši nivo u posljednjih 10 godina.

Takođe, sada se porast stope gojaznosti i pratećih zdravstvenih problema poput visokog pritiska i dijabetesa smatra jednim od glavnih faktora rizika.

(B92)