Međutim, jedno iznenađujuće novo istraživanje sugeriše da samo manjina ljudi koji se osjećaju „sprženo“ zapravo vjeruje da je njihov posao glavni uzrok tih simptoma.

Istraživanje koje je sproveo tim sa Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju (NTNU) moglo bi da promijeni ustaljeno shvatanje o tome kako dolazi do izgaranja – i kako se možemo zaštititi od njega.

Manje od 30% ispitanika navelo je da je posao glavni razlog zbog kojeg se osjećaju emocionalno iscrpljeno i sagorjelo.

Istraživači sugerišu da se iza izgaranja često krije širi spektar faktora i svakodnevnih pritisaka – ne samo ono što se dešava na radnom mjestu.

„Ljudi koji doživljavaju izgaranje opisuju stres iz svakodnevnog života koji vodi ka obliku depresije. To biste mogli nazvati depresivnim stresom u životu“, kaže psiholog Renzo Bjanki sa NTNU-a.

Uticaj sigurnosti posla i podrške kolega

U istraživanju je učestvovalo 813 zaposlenih u Norveškoj, od kojih su neki prijavili simptome izgaranja. Naučnici su analizirali koje faktore učesnici doživljavaju kao uzročnike izgaranja, iscrpljenosti i drugih psiholoških tegoba.

Podaci pokazuju da je izgaranje često povezano sa radnim uslovima, ali su faktori poput sigurnosti posla i podrške kolega više povezani sa opštim psihološkim stresom, a ne direktno sa izgaranjem.

Samo 27,7% ispitanika koji su prijavili simptome izgaranja smatralo je da je posao njegov glavni uzrok.

Ovo nije ni prvo istraživanje koje pokazuje slične nalaze – izgaranje i njegovi okidači mogu se razlikovati od osobe do osobe.

„Kod ljudi sa anksioznijom ličnošću, brige i stres mogu da iscrpe mnogo energije, a da nemaju nužno veze sa poslom. Važno je sprovoditi dodatna istraživanja, posebno o uticaju ličnosti.

Konstantna zabrinutost zbog onoga što bi moglo poći po zlu – zaista iscrpljuje“, dodaje Bjanki.

Izgaranje nije uvijek posljedica radnog mjesta

Svjetska zdravstvena organizacija definiše izgaranje kao hronični stres na radnom mjestu, sa tri glavne dimenzije:

• emocionalna iscrpljenost i manjak energije,


• negativan odnos prema poslu ili distanciranost,


• smanjen profesionalni učinak.

Međutim, autori ovog najnovijeg istraživanja smatraju da bi definicije izgaranja trebalo proširiti, kako bismo bolje razumjeli njegove uzroke i efikasnije mu pristupili. Fokusiranje isključivo na posao može dovesti do pogrešnih zaključaka – jer izgaranje može biti izazvano i porodičnim problemima, zdravstvenim stanjima, finansijskim pritiscima, i drugim životnim okolnostima.

„Ne voli svako svoj posao, i zato ne može svako podnijeti veći nivo stresa na poslu. Ali važno je pronaći zanimanje koje ima smisla za vas – i uložiti trud da u njemu uspijete“, ističe Bjanki.

Kao mjere za smanjenje rizika od izgaranja, istraživači navode: sigurnost zaposlenja, kolegijalnu podršku, osjećaj autonomije i mogućnost da se bavite poslom koji volite – ukoliko imate tu sreću.

Istraživanje je objavljeno u časopisu Journal of Psychosomatic Research, piše sciencealert.com, a prenosi Kurir.