Uvećani limfni čvorovi najčešće su znak da se organizam bori protiv infekcije, poput prehlade, upale grla ili uha. U većini slučajeva otok se povlači sam od sebe u roku od jedne do dvije sedmice, ali postoje simptomi koje ne treba zanemariti. Posebnu pažnju zahtijevaju čvorovi koji nastavljaju da rastu, tvrdi su, nepokretni ili se pojavljuju bez očiglednog razloga.

Limfni čvorovi važan su dio imunskog sistema, jer učestvuju u prepoznavanju i odbrani organizma od infekcija.

Kada se u njihovoj blizini pojavi infekcija, ćelije imunskog sistema postaju aktivnije, zbog čega limfni čvorovi mogu da oteknu i postanu osjetljivi na dodir.

Iako ova pojava najčešće nije opasna, važno je prepoznati situacije u kojima je potreban ljekarski pregled.

Kako prepoznati uvećane limfne čvorove?

Uvećani limfni čvorovi obično se mogu napipati kao male kvržice ispod kože, koje ponekad mogu biti bolne ili osjetljive na dodir.

Najčešće se pojavljuju na vratu, ispod brade, u pazušnim jamama i preponama.

Otok može biti prisutan samo na jednoj strani tijela, a često ga prate simptomi infekcije, poput bola u grlu, kašlja ili povišene tjelesne temperature.

Koliko dugo traje otok?

Kada je uvećanje limfnih čvorova posljedica infekcije, otok se uglavnom smanjuje kako se organizam oporavlja.

Prema podacima britanske Nacionalne zdravstvene službe (NHS), limfni čvorovi najčešće se vraćaju u uobičajeno stanje u roku od jedne do dvije sedmice, zavisno od uzroka.

Tokom oporavka preporučuju se odmor, dovoljan unos tečnosti i, prema potrebi, lijekovi protiv bolova poput paracetamola ili ibuprofena, ukoliko ih osoba smije koristiti.

Antibiotici nisu potrebni u svakom slučaju, jer ne djeluju na virusne infekcije. O njihovoj primjeni odlučuje ljekar.

Kada treba otići ljekaru?

Iako su uvećani limfni čvorovi najčešće povezani sa bezazlenim infekcijama, određene promjene zahtijevaju dodatnu pažnju.

Ljekarski pregled preporučuje se ako limfni čvorovi nastavljaju da rastu ili ne počinju da se smanjuju u roku od sedam dana.

Razlog za pregled su i čvorovi koji su tvrdi na dodir, nepokretni ili se pojavljuju bez drugih simptoma infekcije.

Posebnu pažnju treba obratiti ako otok prate izraženo noćno znojenje, veoma visoka temperatura ili neobjašnjiv gubitak tjelesne težine.

Pregled se preporučuje i kada se uvećani limfni čvorovi nalaze neposredno iznad ili ispod ključne kosti.

Takve promjene ne znače automatski da je riječ o ozbiljnoj bolesti, ali je važno da njihov uzrok procijeni ljekar.

Kada je potrebna hitna medicinska pomoć?

Ako uvećani limfni čvorovi izazivaju ili prate ozbiljne poteškoće sa disanjem ili gutanjem, potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.

Posebno je važno reagovati ako osoba ne može normalno da diše ili da proguta sopstvenu pljuvačku.

Takvi simptomi mogu ukazivati na stanje koje zahtijeva hitnu procjenu i liječenje.

Šta najčešće izaziva uvećanje limfnih čvorova?

Najčešći uzroci su virusne i bakterijske infekcije.

Prehlada, upala krajnika, infekcije grla i uha mogu izazvati privremeno uvećanje limfnih čvorova, naročito na području vrata.

Jedan od mogućih uzroka jeste i infektivna mononukleoza, virusna bolest koja može izazvati izražen otok limfnih čvorova, umor, temperaturu i bol u grlu.

U rjeđim slučajevima uvećanje može biti povezano sa ozbiljnijim oboljenjima, uključujući leukemiju i limfom.

Ipak, samo prisustvo uvećanog limfnog čvora nije dovoljno za postavljanje bilo kakve dijagnoze.

Zašto nije dobro samostalno postavljati dijagnozu?

Stručnjaci upozoravaju da se uzrok uvećanja limfnih čvorova ne može pouzdano utvrditi samo na osnovu njihovog izgleda ili opipavanja.

Ljekar tokom pregleda procjenjuje veličinu, položaj i pokretljivost čvorova, ali i druge simptome, trajanje tegoba i zdravstvenu istoriju pacijenta.

U zavisnosti od nalaza, može preporučiti dodatne pretrage ili odgovarajuće liječenje.

Najvažnije je ne donositi unaprijed zaključke da je riječ o ozbiljnoj bolesti, ali ni zanemarivati promjene koje traju, pogoršavaju se ili se pojavljuju bez jasnog razloga.