Kardiološki i metabolički procesi ne vide se u ogledalu – zdravlje jednostavno ne možete procjenjivati na osnovu fizičkog izgleda.

Podaci iz UK Biobank kohorte pokazuju da jedna od 15 osoba sa „idealnim“ BMI-jem ima nedijagnostikovanu kardiovaskularnu bolest ili visok metabolički rizik. Druga istraživanja potvrđuju da više od polovine ljudi sa normalnom tjelesnom masom ima bar jednu metaboličku abnormalnost.

Redovni preventivni pregledi i osluškivanje suptilnih signala tijela važni su za rano otkrivanje zdravstvenih problema. U nastavku pročitajte na kojih osam tihih simptoma treba obratiti pažnju.

1. Povišen krvni pritisak – „tihi ubica“

Visok krvni pritisak rijetko daje rane simptome. Mnogi aktivni ljudi sa zdravom tjelesnom težinom iznenade se kada im ljekar izmjeri hipertenziju.

Neliječeni pritisak godinama tiho oštećuje krvne sudove i povećava rizik od moždanog udara, srčane slabosti i bolesti bubrega.

2. Povišen holesterol

Nivo holesterola u krvi zavisi od genetike i unutrašnje metaboličke obrade jednako koliko i od ishrane. Posebno opasan može biti povišen LDL holesterol, koji stvara masne naslage u arterijama.

Ako u porodici imate istoriju rane pojave kardiovaskularnih bolesti, dobar fizički izgled vas ne oslobađa potrebe za laboratorijskim analizama krvi.

3. Hronična iscrpljenost

Umor koji ne prolazi ni nakon odmora ili je nesrazmjeran vašim dnevnim aktivnostima može biti znak da tijelo trpi unutrašnji stres.

Ako ga prate pojačana žeđ, ubrzano disanje ili promjene u težini, iscrpljenost može ukazivati na anemiju, poremećaj rada štitne žlijezde ili rane metaboličke poremećaje.

4. Brže ostajete bez daha

Ako vam aktivnosti koje ste ranije savladavali bez problema – poput penjanja uz stepenice ili brže šetnje – odjednom postanu naporne, to nemojte automatski pripisivati padu kondicije ili starenju.

Povećana zadihanost, naročito uz vrtoglavicu, oticanje zglobova ili neprijatnost u grudima, može biti rani signal problema sa srcem ili respiratornim sistemom.

5. Kvalitet sna vam je naglo opao

Glasno hrkanje, često buđenje noću, jutarnje glavobolje i osjećaj omamljenosti nakon osam sati sna mogu ukazivati na opstruktivnu apneju u snu, odnosno prekide disanja tokom spavanja.

Ovo stanje se javlja nezavisno od tjelesne težine, a može direktno opterećivati kardiovaskularni sistem i podizati krvni pritisak.

6. Nagla žeđ i učestalo mokrenje

Postepene promjene u odlasku u toalet lako je previdjeti, ali ako se često budite noću da biste mokrili ili osjećate neobično jaku žeđ, riječ je o mogućem ranom signalu dijabetesa ili poremećaja rada bubrega.

Hronična bolest bubrega u ranim fazama skoro nikada ne boli niti daje jasne spoljašnje simptome.

7. Promijenio vam se puls u mirovanju

Otkucaji srca variraju usljed stresa ili kofeina, ali učestalo povišen puls dok ste potpuno opušteni zahtijeva ljekarsku provjeru.

Odstupanja u pulsu u mirovanju mogu ukazivati na anemiju, probleme sa štitnom žlijezdom ili poremećaje srčanog ritma.

8. Porodična genetika govori suprotno od vašeg izgleda

Ono što nikada ne možete vidjeti u ogledalu jeste vaš genetski kod. Čak i uz najbolji životni stil, genetika može nositi sklonost ka visokom holesterolu, dijabetesu ili ranim oboljenjima srca.

Informacije o zdravstvenom stanju vaših bliskih srodnika ključne su za ljekara prilikom procjene stvarnog zdravstvenog rizika.

Savjet za prevenciju

Ne čekajte da vam tijelo pošalje jasne signale bola ili slabosti. Rutinske laboratorijske analize krvi, uključujući glukozu, lipidni status i bubrežne parametre, kao i kontrola krvnog pritiska, važni su koraci u očuvanju zdravlja, piše Metro.