Ako ste primijetili da vam je pritisak posljednjih dana viši nego inače, možda nije slučajnost. Promjena vremena i pad temperature mogu da utiču na krvne sudove i dodatno opterete srce. Posebno bi trebalo da budu oprezni ljudi koji već imaju hipertenziju, ali i svi koji primijete da im se vrijednosti na aparatu iznenada mijenjaju.
Tek što smo se navikli na tople dane, vrijeme je ponovo počelo da se mijenja. Prema prognozi RHMZ-a, danas, 21. septembra, u Srbiji je svježije, uz povremeno jak vjetar i ponegdje kišu.
I dok jedni razmišljaju da li je vrijeme da izvade jakne iz ormara, drugi primjećuju nešto sasvim drugo. Aparat za pritisak ujutro pokazuje više vrijednosti nego obično.
Možda ste i sami čuli nekoga od starijih kako kaže: „Čim zahladni, meni pritisak poludi.“
Iako nije svaka promjena na aparatu posljedica vremena, hladnoća zaista može da utiče na krvni pritisak. Britanska fondacija za srce (British Heart Foundation) objašnjava da naše tijelo na niže temperature reaguje promjenama u krvnim sudovima, zbog čega srce mora da uloži dodatni napor.
Evo zašto se to dešava, ko bi trebalo da obrati posebnu pažnju i kada je važno da ne čekate da pritisak sam od sebe padne.
Šta se zapravo dešava u tijelu kada zahladni?
Kada izađemo iz toplog stana na hladan vazduh, naše tijelo pokušava da sačuva toplotu. Jedan od načina na koji to radi jeste sužavanje krvnih sudova, naročito u koži, prstima ruku i nogu.
Taj proces naziva se vazokonstrikcija.
Zamislite crijevo kroz koje protiče voda. Kada se prostor kroz koji voda prolazi suzi, otpor protoku se povećava. Slično se dešava i sa krvnim sudovima.
Srce tada mora snažnije da radi kako bi krv stigla do svih dijelova tijela, a krvni pritisak može da poraste.
Britanska fondacija za srce navodi da je ovo prirodna reakcija organizma na hladnoću, ali da dodatno opterećenje može predstavljati problem ljudima koji već imaju bolesti srca i krvnih sudova.
Zbog toga neko ko ljeti ima relativno stabilan pritisak može da primijeti više vrijednosti tokom hladnijih dana.
Naravno, to ne znači da će svima pritisak skočiti čim temperatura padne za nekoliko stepeni, niti da je svaka povišena vrijednost posljedica vremena.
Ko bi posebno trebalo da pripazi?
Veći oprez potreban je ljudima koji već imaju visok krvni pritisak, koronarnu bolest ili druge srčane probleme.
Ako srce već radi pod opterećenjem, naglo izlaganje hladnoći može dodatno otežati njegov rad. Kod osoba sa anginom pektoris, na primjer, tegobe se mogu pojačati tokom hladnih dana, naročito prilikom fizičkog napora.
Zato nemojte da vas zavara to što se osjećate sasvim dobro dok sjedite u toploj sobi.
Nagao izlazak na hladnoću, naročito uz teži fizički posao, može da predstavlja dodatni napor za organizam.
Ako već pijete lijekove za pritisak, nastavite da ih uzimate onako kako vam je ljekar propisao. Nemojte sami povećavati, smanjivati ili preskakati dozu samo zato što se vrijeme promijenilo.
Pritisak vam je jutros viši? Nemojte odmah da paničite
Zamislite sljedeću situaciju.
Ustali ste, popili kafu, požurili da završite nekoliko kućnih poslova, a onda sjeli i izmjerili pritisak.
Aparat pokazuje vrijednost višu od one na koju ste navikli.
Prva reakcija je često zabrinutost. Neki odmah posegnu za još jednom tabletom, dok drugi počnu da mjere pritisak na svakih nekoliko minuta.
Međutim, jedno mjerenje ne govori dovoljno o tome šta se zaista dešava.
Američko udruženje za srce savjetuje da pritisak mjerite u miru, nakon najmanje pet minuta odmora. Kafu, cigarete i fizičku aktivnost trebalo bi izbjegavati najmanje 30 minuta prije mjerenja.
Sjedite, naslonite leđa, oslonite stopala na pod i postavite ruku u visinu srca.
Izmjerite pritisak dva puta, sa razmakom od jednog minuta, i zapišite rezultate.
Ako su vrijednosti uporno više nego obično, obratite se ljekaru. Nemojte ih automatski pripisivati hladnom vremenu.
Kada visok pritisak postaje razlog za hitnu pomoć?
Ovo je dio koji je posebno važno zapamtiti.
Visok krvni pritisak često ne izaziva nikakve primjetne simptome. Ne morate imati glavobolju, vrtoglavicu ili osjećaj lupanja srca da bi vrijednosti bile povišene.
Zato nije dobro oslanjati se isključivo na to kako se osjećate.
Ako aparat pokaže sistolni pritisak viši od 180 ili dijastolni viši od 120 mmHg, a nemate alarmantne simptome, sačekajte najmanje jedan minut i ponovite mjerenje. Ako je rezultat i dalje tako visok, kontaktirajte ljekara što prije.
Ako se uz izrazito visok pritisak jave bol u grudima, otežano disanje, iznenadna slabost ili utrnulost, smetnje vida ili govora, ne čekajte da vrijednosti same padnu. To može biti hipertenzivno hitno stanje i potrebno je odmah pozvati hitnu pomoć.
Imajte na umu da iznenadan jak bol u grudima ili znaci moždanog udara zahtijevaju hitnu reakciju i kada ne znate koliki vam je pritisak.
Kako da sačuvate srce kada krenu hladniji dani?
Nije potrebno da se zatvorite u kuću čim temperatura padne. Ipak, nekoliko jednostavnih navika može pomoći da izbjegnete nepotrebno opterećenje.
Za početak, oblačite se slojevito i trudite se da vam bude prijatno toplo, posebno kada duže boravite napolju.
Ako imate srčane tegobe, izbjegavajte iznenadan, intenzivan fizički napor na velikoj hladnoći. Redovno kretanje je i dalje važno, ali prilagodite aktivnost vremenskim uslovima i svojim mogućnostima.
Britanska fondacija za srce savjetuje osobama sa srčanim oboljenjima da tokom hladnih dana vode računa o zagrijavanju, redovnom uzimanju terapije i odgovarajućoj fizičkoj aktivnosti.
Ako imate hipertenziju, korisno je i da vodite dnevnik pritiska. Tako ćete lakše primijetiti da li se radi o jednom neobičnom rezultatu ili o promjeni koja traje danima.
Ponesite zabilježene vrijednosti na sljedeću kontrolu. One ljekaru mogu pomoći da procijeni koliko je vaša terapija djelotvorna.
Ne krivite uvijek vrijeme
Kada nas zaboli glava, kada smo umorni ili aparat pokaže viši pritisak, lako je reći: „Ma to je zbog vremena.“
Nekada hladnoća zaista može biti jedan od razloga.
Ali nije svaki skok pritiska bezazlen, niti je dobro čekati danima da se vrijeme popravi u nadi da će se i vrijednosti vratiti u normalu.
Ako primijetite da vam je pritisak često viši nego ranije, naročito ako već imate hipertenziju, razgovarajte sa ljekarom.
Jer vremensku prognozu ne možemo da promijenimo, ali možemo da provjerimo kako naše tijelo reaguje na promjene i da na vrijeme prepoznamo kada mu je potrebna pomoć.
Komentari (0)