Nikišina je za RIA Novosti rekla da intenzivna interakcija sa sistemima AI može da poveća potrebu korisnika za povlačenjem iz stvarnih društvenih odnosa.
"Što više čovjek komunicira sa vještačkom inteligencijom, to se više suočava sa teškoćama u stvarnoj komunikaciji. Istovremeno raste potreba za udaljavanjem od društvene stvarnosti, a posljedica takve zavisnosti jeste otežano funkcionisanje u realnom društvenom okruženju, bez posredovanja tehnologije", upozorila je Nikišina.
Prema njenim riječima, kod osoba koje razviju takvu vrstu zavisnosti mogu da budu izraženija negativna emocionalna stanja tokom neposrednih društvenih kontakata, zbog čega će težiti da se vrate komunikaciji sa vještačkom inteligencijom, gdje imaju utisak da su bolje shvaćeni.
Nikišina je dodala da takve osobe mogu da razviju poremećaje prilagođavanja, dok nedostatak stvarne socijalne komunikacije može da dovede do povećane anksioznosti, kojoj se vremenom mogu pridružiti i različite fobije.
Česta upotreba AI mijenja i način razmišljanja, ali i strpljenje
Stručnjaci već duže vrijeme ukazuju da sve češća upotreba alata zasnovanih na vještačkoj inteligenciji ne mijenja samo način na koji ljudi rade i uče, već i način na koji razmišljaju i dolaze do informacija. Umjesto pretraživanja različitih izvora, analize i samostalnog donošenja zaključaka, korisnici sve češće dobijaju gotove odgovore za nekoliko sekundi.
Pojedina istraživanja već su ukazala da prekomjerno oslanjanje na AI može da oslabi kritičko mišljenje i smanji spremnost na samostalno rješavanje problema. Psiholozi istovremeno upozoravaju da bi navika na trenutne odgovore mogla da utiče i na strpljenje, kao i na toleranciju prema zadacima koji zahtijevaju više vremena, koncentracije i intelektualnog napora.
Zbog toga stručnjaci savjetuju da se vještačka inteligencija koristi kao pomoćni alat, a ne kao potpuna zamjena za učenje, analizu i neposrednu komunikaciju sa drugim ljudima, kako bi se očuvale kognitivne sposobnosti i socijalne vještine.
Komentari (0)