Studija, objavljena u časopisu Cell Metabolism, posebno se bavila hiperinsulinemijom – stanjem u kojem organizam proizvodi više insulina nego što je uobičajeno. Ona se često javlja kod insulinske rezistencije, gojaznosti i drugih metaboličkih poremećaja.

Šta se dešava kod insulinske rezistencije?

Kada ćelije slabije reaguju na insulin, organizam pokušava da nadoknadi tu smanjenu osjetljivost tako što proizvodi više ovog hormona. Zbog toga povišen insulin može postojati i prije nego što se pojavi izrazito povišen šećer u krvi ili dijabetes.

Istraživači smatraju da bi upravo višak insulina mogao biti jedan od mehanizama koji povezuju metaboličke poremećaje sa većim rizikom od raka pankreasa.

Posebnu pažnju posvetili su receptorima za insulin na ćelijama pankreasa koje učestvuju u proizvodnji digestivnih enzima. Prema rezultatima istraživanja, pretjerana stimulacija tih ćelija može doprinijeti upalnim procesima i promjenama koje ih približavaju prekanceroznom stanju.

Važna napomena: ovo ne znači da insulin izaziva rak

Iako su rezultati značajni, oni ne dokazuju da će osoba sa povišenim insulinom dobiti rak pankreasa.

Istraživanje govori o mogućem biološkom mehanizmu i povezanosti, a ne o sigurnom uzročno-posljedičnom odnosu. Rak pankreasa je složena bolest na čiji razvoj utiče više faktora.

Zbog toga autori naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo može li poboljšanje osjetljivosti na insulin zaista smanjiti rizik od ove bolesti.

Šta može pomoći metaboličkom zdravlju?

Redovna fizička aktivnost, uravnotežena ishrana, dovoljno vlakana, povrće, voće, integralne žitarice i odgovarajući izvori proteina mogu pomoći boljoj osjetljivosti na insulin i regulaciji šećera u krvi, piše Blic. 

Najvažnija poruka istraživanja zato nije da se treba plašiti insulina, već da metaboličko zdravlje može imati širi značaj za organizam nego što se ranije smatralo.