Ljeti, usljed pojačanog znojenja, deficit vode u organizmu nastaje znatno brže nego što primjećujemo, a prvi stvarni simptomi dehidratacije manifestuju se kroz pad koncentracije, razdražljivost, pa čak i bolne noćne grčeve u mišićima.

Boja urina i miris otkrivaju istinu prije nego žeđ

Najjednostavniji i najpouzdaniji test hidratacije tijela ne zahtijeva nikakve medicinske pretrage, već običan pogled u WC šolju. Boja urina je pokazatelj koji ne laže, čak ni kada nas osjećaj žeđi potpuno zavara.

Dok svijetložuta boja znači da je organizam dovoljno hidriran, tamnija nijansa i jači, oštriji miris jasan su znak da tijelu hitno nedostaje voda.

Zašto nas mozak prvi izda usljed nedostatka tečnosti?

Ljudski mozak se sastoji od oko 75 odsto vode, zbog čega i najblaža dehidratacija momentalno utiče na kognitivne funkcije. Nedostatak tečnosti usporava razmišljanje, otežava donošenje odluka i stvara osjećaj magle u glavi. Pored uticaja na koncentraciju, najnovija istraživanja pokazuju da hidratacija direktno kroji i naše raspoloženje.

Ljudi koji unose premalo tečnosti ljeti češće prijavljuju napetost, stres i lošije raspoloženje. Popodnevni „kratak fitilj” ili iznenadna plačljivost bez jasnog razloga nerijetko su posljedica dehidratacije, a ne karaktera ili umora od sastanaka.

Glavobolja, pad pritiska i bolni grčevi u tri ujutro

Nedovoljan unos tečnosti jedan je od najčešćih okidača za ljetne glavobolje. Kada u tijelu opadne količina vode, raste pritisak na nervne završetke povezane sa bolom. Ako se dehidratacija ne zaustavi na vrijeme, dolazi do pada krvnog pritiska, što sa sobom donosi vrtoglavicu, slabost u nogama, pa čak i nesvjesticu usred dana.

Dodatni problem predstavlja gubitak elektrolita, prvenstveno natrijuma, koji odlazi kroz kožu zajedno sa znojem. To dovodi do bolnih grčeva u mišićima, naročito kod starijih osoba i nakon fizičkog napora, a intenzivan grč u listu koji nas trgne iz sna u gluvo doba noći često je posljednja opomena tijela.

Šta izaziva gubitak tečnosti ljeti i koliko vode treba piti?

Dehidratacija nastaje kada tijelo kroz kožu i organe izgubi više tečnosti nego što uspije da unese. Kako prenosi portal Krstarica, pojačano znojenje, dugo izlaganje suncu, povišena tjelesna temperatura, konzumiranje alkohola i naporna fizička aktivnost drastično ubrzavaju ovaj proces pod uticajem ljetnih vrućina.

Većina odraslih osoba ima dnevnu potrebu da unese između 1,5 i 2 litra tečnosti, dok je po vrelom vremenu ta granica znatno viša. Ključno pravilo je da se voda ne pije odjednom u velikim količinama, već u malim gutljajima tokom cijelog dana, kako bi organizam stigao da je apsorbuje na pravilan način.