Tokom godina reproduktivnog razdoblja troše se jajne ćelije, pa je tako nakon četrdesete godine sve manje kvalitetnih jajnih ćelija, mijenjaju se njihovi receptori, a samim time i proizvodnja hormona. Neravnoteža estrogena i progesterona dovodi do niza kliničkih tegoba vezanih uz period perimenopauze.

U menopauzi jajnici više ne proizvode jajne ćelije i estrogen, a reproduktivna sposobnost trajno nestaje. Početak menopauze određuje se retrogradno, nakon godinu dana bez menstrualnog krvarenja, a obično se javlja oko pedesete godine života. Dob ulaska u menopauzu genetski je predodređena i ne zavisi od broja ovulacija, porođaja, trudnoća, dojenja, odsustva menstruacije niti korišćenja hormonske kontracepcije, prema pisanju Poliklinike Mazalin.

Prijevremenom menopauzom smatra se ona koja počinje prije četrdesete godine. Uzroci su: genetsko nasljeđe, autoimune bolesti, hromosomske abnormalnosti, hemoterapija i zračenje, hirurško uklanjanje maternice te pušenje, kod kojeg menopauza nastupa čak dvije godine ranije.

Simptomi su brojni i raznoliki

Simptomi perimenopauze nastaju zbog hormonske neravnoteže i obuhvataju: nepravilne menstrualne cikluse, valove vrućine i noćno znojenje, umor, promjene raspoloženja, smanjenje libida, vaginalnu suhoću, debljanje i nadutost, učestalo mokrenje i inkontinenciju, poteškoće s koncentracijom, osjetljivost i bolnost dojki, izraženiji predmenstrualni sindrom, poteškoće sa spavanjem, glavobolje i vrtoglavice te promjene kože i kose, saopštava Poliklinika Mazalin.

Valovi vrućine jedni su od najčešćih simptoma. Javljaju se naglo i završavaju obilnim znojenjem, a nastaju zbog promjena u koncentraciji estrogena koje aktiviraju centar za regulaciju temperature u mozgu. Mozak dobiva signal da je organizam pregrijan i pokreće mehanizam hlađenja tijela, što uključuje širenje krvnih žila na površini kože, crvenilo i znojenje, često praćeno ubrzanim radom srca, kako tvrdi Poliklinika Mazalin.

Zbog manjka estrogena dolazi i do urogenitalne atrofije, stanjenja sluznice mokraćnih i polnih organa, što za posljedicu ima suhoću rodnice i mokraćne cijevi te učestale mokraćne infekcije. Ženama se preporučuje korišćenje lubrikanta, a simptomi se mogu smanjiti redovnim izvođenjem Kegelovih vježbi, navodi Poliklinika Mazalin.

Hormonske promjene u perimenopauzi povećavaju i sklonost nakupljanju masnog tkiva u području trbuha, što je povezano s povećanim rizikom od dijabetesa i srčanih bolesti. Zbog manjka estrogena raste razina štetnog LDL holesterola, pada razina dobrog HDL holesterola, a razvija se i osteoporoza koja povećava rizik od padova i lomova kostiju, prema pisanju Poliklinike Mazalin.

Kada potražiti ljekara

Iako su nepravilni ciklusi i točkasta krvarenja uobičajena pojava u perimenopauzi, postoje situacije kada je potrebno posjetiti ljekara: jako obilno menstrualno krvarenje koje zahtijeva zamjenu higijenskog uloška svakih jedan do dva sata, produženo krvarenje duže od sedam dana, krvarenje između menstruacija, krvarenje nakon polnog odnosa te menstruacijski ciklus kraći od 21 dan, upozorava Poliklinika Mazalin.

Osim fizioloških krvarenja, mogući uzroci abnormalnih krvarenja su i dobroćudni tumori poput polipa i mioma, zloćudni tumori, upale polnog sistema, poremećaj rada štitne žlijezde te druge sistemske bolesti, saopštava Poliklinika Mazalin.

Trudnoća u perimenopauzi je moguća

Iako je vjerovatnoća trudnoće u perimenopauzi značajno manja nego u mlađih žena, ona ipak postoji sve dok žena ima menstruaciju. Trudnoća u ovom periodu nosi povećan rizik od zdravstvenih komplikacija za majku i dijete, pa se preporučuje razmotriti različite oblike kontracepcije, ističe Poliklinika Mazalin.

Kontracepcijske pilule u perimenopauzi štite od trudnoće, ali regulišu i nepravilne cikluse. Starijim ženama uglavnom se preporučuje spirala, dijafragma ili podvezivanje jajovoda. Za one koje žele začeće, moguće je zatrudnjeti i uz donaciju jajnih ćelija te iznijeti trudnoću i roditi zdravo dijete, iako je rizik od komplikacija povišen.

Kako se liječe simptomi

Simptomi perimenopauze liječe se primjenom hormonske nadomjesne terapije, najčešće kombinacijom prirodnih estrogena i progesterona. Progesteron se daje kako bi se smanjio rizik od raka maternice koji nastaje pri primjeni samog estrogena, a žene koje nemaju maternicu ne trebaju ga koristiti.

Primjena hormonske nadomjesne terapije već nakon mjesec dana značajno smanjuje većinu simptoma, posebno valove vrućine i noćno znojenje. Estrogeni djeluju i neuroprotektivno: smanjuju rizik od Alzheimerove demencije i raka debelog crijeva, sprečavaju gubitak kostiju te povoljno djeluju na pamćenje i koncentraciju, kako tvrdi Poliklinika Mazalin.

Važno je naglasiti da hormonska nadomjesna terapija nije isto što i kontracepcijske pilule te ne pruža zaštitu od trudnoće. Osim sistemske terapije u obliku tableta, flastera ili intrauterinog uloška, dostupne su i estrogenske kreme i tablete za lokalnu primjenu kod vaginalne suhoće. Kao dodatna terapija preporučuju se preparati kalcija i vitamina D za zdravlje kostiju, saopštava Poliklinika Mazalin.

Svakako se preporučuje prestanak pušenja i konzumiranja alkohola, redovna fizička aktivnost, zdrava i raznovrsna ishrana te dovoljno sna. Izuzetno je važno i redovno odlaziti na ginekološke preglede, mamografiju i denzitometriju kako bi se na vrijeme otkrili eventualni zdravstveni problemi, zaključuje Mazalin.

(Mazalin)