U istoriji čovječanstva rijetko se mogu pronaći priče o preživljavanju koje objedinuju toliko tragedije, psihološke izdržljivosti i fizičkog napora, koliko ih ima priča jedanaestogodišnje Teri Džo Dupero.
Najveće iskušenje njenog života dogodilo se u novembru 1961. godine i do danas ostaje predmet proučavanja psihologa, spasilaca i instruktora preživljavanja.
Porodična avantura koja je završila tragedijom
Porodica Dupero – Artur, Džin i njihovo troje djece – odlučila je da krene na krstarenje Karibima. Artur je iznajmio brod od kapetana Džulijana Harvija, ne znajući da je on čovjek s kriminalnom prošlošću, poznat po osiguravajućim prevarama i prijavljen za porodično nasilje.
Jedne noći, nakon ubistva svoje žene Meri (navodno zbog naplate osiguranja), Harvi je krenuo da eliminiše sve svjedoke. Teri je zatekla krvavu scenu i čula bratov vrisak: „Tata, pomozi!“ Njen otac, majka i brat bili su mrtvi, a najmlađa sestra Rene se utopila kada je brod potopljen aktivacijom kingstona.
Harvi je pokušao da inscenira brodolom i izvede „spasavanje“, a malenu Teri je ostavio na improvizovanom čamcu za spasavanje, vjerujući da neće preživjeti.
Četiri dana na okeanu
Bez hrane i vode, u tankoj bijeloj haljini, djevojčica je preživjela 82 sata na otvorenom moru. Tjelesna temperatura pala joj je na 34°C, a puls na svega 40 otkucaja u minuti. Dehidratacija je izazvala halucinacije, ali Teri je uspjela da sačuva zdrav razum i ne skoči u vodu, iako je „vidjela“ ostrva i čula glasove.
Spas je došao sasvim slučajno – grčki tanker Afina primijetio je narandžasti čamac i odlučio da priđe. Kapetan je tada donio odluku koja je djevojčici spasila život.
Posljedice i nasljeđe
Kapetan Harvi je uhapšen, ali je izvršio samoubistvo u zatvoru nekoliko dana kasnije. Porodica Dupero bila je izbrisana, a Teri je preživjela, ali s neizbrisivim ožiljcima. Kasnije je napisala knjigu
Sama: Izgubljena na okeanu, koja je postala terapijski alat i inspiracija.
Danas živi daleko od očiju javnosti, a njena priča i dalje služi kao snažan primjer ljudske izdržljivosti, odlučnosti i – u najdubljem smislu – čuda, piše Kurir.