Muškarac je detektorom za metal, tražeći izgubljene alke za golubove, u Prahovi slučajno otkrio blago zakopano prije oko 4.000 godina. Pronađene su dvije bakarne sekire, tri zlatna prstena i 54 zlatne perle, a kasnije još devet perli.

Istraživači smatraju da su predmeti zakopani krajem trećeg milenijuma prije nove ere, a analize su pokazale da je riječ o bakru sa tragovima arsena, dok su zlatni ukrasi vjerovatno dodati kasnije.

Hiljadama godina stari artefakti – bakarne sekire i nakit – čekali su da ponovo budu iskopani, prenosi Times of India.

Posebno zanimljiv nalaz

Arheološko blago otkriveno je 20. jula 2020. godine u podnožju jednog drveta, u županiji Prahova, na dubini od 30 centimetara.

Neimenovani muškarac iskopao je dvije bakarne sekire sa otvorom za držalje, tri zlatna prstena za kosu i niz od 54 zlatne perle. Tokom naknadnog arheološkog istraživanja pronađeno je još devet zlatnih perli.

Istraživači su, na osnovu oblika, sastava i poređenja sa sličnim predmetima, zaključili da su artefakti najvjerovatnije zakopani krajem trećeg milenijuma prije nove ere.

Kombinacija bakarnog oruđa i zlatnih ukrasa predstavlja posebno zanimljiv nalaz jer arheolozima pruža uvid u materijalnu kulturu, zanatske vještine i običaje zajednica koje su na ovom prostoru živjele prije više hiljada godina.

Prema studiji objavljenoj u časopisu Springer Nature, istraživači su najprije predmete pregledali makroskopski, a potom sproveli dodatna arheološka i naučna ispitivanja. Posebnu pažnju privukla je činjenica da su na istom mjestu pronađeni bakarni predmeti koji su mogli imati funkciju oruđa ili oružja i ukrasi od zlata.

Dalja istraga omogućila je i djelimičnu rekonstrukciju načina na koji su predmeti bili raspoređeni. Sekire su bile položene jedna pored druge, na svojim širokim i ravnim stranama, u pravcu sjever-jug. Zlatni prstenovi i niz perli nalazili su se iznad njih.

Naučne analize dale su dodatne informacije o materijalima i načinu izrade predmeta, što je pomoglo da se smjeste u istorijski kontekst.

Nalaz tako nije predstavljao samo neobičnu zbirku drevnih predmeta, već je pružio podatke o načinu na koji su tadašnje zajednice izrađivale predmete, zakopavale vrijednosti i koristile materijale poput bakra i zlata.

Pronađeni i tragovi arsena

Artefakti su podvrgnuti i neinvazivnim naučnim analizama. Za ispitivanje njihovog elementarnog sastava korišćena je rendgenska fluorescentna analiza, dok je šire istraživanje obuhvatilo arheološki kontekst, sirovine, tehnologiju izrade i tragove korišćenja na predmetima.

Dvije bakarne sekire djeluju kao najstariji zakopani predmeti. Njihov oblik i karakteristike imaju paralele sa sjekirama koje se povezuju sa sredinom trećeg milenijuma prije nove ere.

Istraživači su takođe utvrdili da su izrađene od bakra sa malim sadržajem arsena, što je osobina povezana sa sjekirama sa otvorom za držalje iz ranijih perioda bronzanog doba.

Smatra se da su zlatni prstenovi za kosu i zlatne perle kasnije pridodate, a razlog ostaje misterija, piše Telegraf.