Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave Blagovesti, radosni praznik koji se uvijek obilježava 7. aprila, devet mjeseci prije Božića.

Na praznik Blagovijesti, koji se smatra jednim od najvećih u hrišćanskom kalendaru, slavi se sjećanje na "blagu vijest" koju je arhangel Gavrilo doneo Bogorodici, rekavši joj da je Duh Sveti odabrao nju da bude majka Isusu Hristu.

Blagodeti prati veliki broj običaja, a kako nam je danas pao aprilski snijeg, evo šta to znači prema starim narodnim vjerovanjima koja se vezuju za ovaj praznik.

Od Blagovesti, kako se smatra, počinje sjetva žita, a srećan je i za kalemljene voća.

Na današnji dan pa sve do Velikog Petka dobro je započeti neki veći posao (izgradnja, početak biznisa, učenje) te donijeti veće i važnije odluke koje bitno mijenjaju život.

Zbog vjerovanja da se na Blagovijesti bude gmizavci iz zimskog sna, na ovaj dan se nisu spominjale zmije. Uoči Blagovijesti, djeca su lupala mašicama o gvozdene predmete obilazeći oko kuće, staje i tora i vikala: "Bjež'te zmije i gušteri, bjež'te zmije i gušteri!"

Vjerovalo se i da se na Blagovesti žene ne češljaju, kao i da ne valja na taj dan praviti nove opanke. Dobro je na ovaj dan umiti se u rijeci ili potoku, a praznik naročito slave žene. One koje žele porod odlaze u crkve i manastire gdje su ikone posvećene Blagovestima i mole se Bogorodici.

I Blagovijesti, kao i neki drugi praznici, "ukazuju" kakva će godina biti. Ako je nebo vedro i sunčano – biće godina rodna, a ljudi zdravi. Takođe, i jesen će biti pozna.

Danas, zaista, počinje proljeće. I kada padne snijeg na Blagoevsti ne zadržava se dugo. Prije Blagovijesti se ne kaleme voćke i orezuje vinograd, upravo zbog promjenljivog vremena. I same ptice tek posle Blagovesti počinju da svijaju gnijezda.

BONUS VIDEO: