Prepodobni Jevtimije Veliki rođen je u jermenskom gradu Melitini, u blizini rijeke Eufrat, u porodici plemenitih i uglednih roditelja.

Od ranog djetinjstva vrijeme je provodio u molitvi, a kao mladić se zamonašio i započeo život po strogim monaškim pravilima.

Vremenom su oko njega počeli da se okupljaju brojni učenici, od kojih su neki kasnije postali znameniti svetitelji, među kojima su Kiriak Otšelnik, Sava Osvećeni i Teoktist.

Veliki čudotvorac

Prema predanju, Jevtimije je bio veliki čudotvorac. Pamti se da je izgonio demone, liječio teške bolesti, izvodio vodu u pustinjama, umnožavao hljeb i proricao.

Svoje učenike učio je da je važan život ispunjen trudom i radom, a zabilježeno je da je govorio:
„Ako vi bez svoga truda jedete hljeb, znači vi jedete tuđi trud.“

Pored pećine u kojoj je živio izgrađen je manastir, koji je i dugo nakon njegove smrti bio ispunjen monasima.

Prema predanju, njegova posljednja zapovijest bila je da kapija manastira nikada ne bude zatvorena i da to mjesto služi kao utočište i odmorište za svakog putnika namjernika.

Veliko poštovanje naroda

Prepodobni Jevtimije Veliki upokojio se 473. godine. Njegovoj sahrani prisustvovao je jerusalimski patrijarh Anastasije.

Predanje kaže da je patrijarh morao da čeka cijeli dan dok je veliki broj vjernika prilazio da cjeliva svetitelja, te je tek uveče uspio da dovrši opijelo.

Takođe se vjeruje da se sedmog dana nakon smrti Jevtimije javio svom učeniku Domentijanu, sav svijetao i radostan, kao „sin svjetlosti“.

Zaštitnik slabih i nesrećnih

Zbog života posvećenog drugima i učenja da čovjek treba pomoći svakome ko se nađe u nevolji, Prepodobni Jevtimije Veliki i danas se smatra zaštitnikom slabih i nesrećnih ljudi, piše Kurir.

Običaji na današnji dan

Vjeruje se da je veliki grijeh na današnji dan otjerati prosjaka sa praga ili odbiti da se pruži pomoć nekome ko je zatraži.

Narodno predanje kaže da bi takav postupak uvrijedio Prepodobnog Jevtimija Velikog, nakon čega bi čovjek ostao bez njegovog blagoslova i sreće u životu.