Ovaj dan vezuje se za nekoliko ključnih događaja iz hrišćanskog vjerovanja i ima posebno mjesto u životu vjernika jer simbolizuje spoj svetosti, čišćenja i molitve.

Krstovdan se smatra prvim danom nakon Božića kada se posti, pa se tradicionalno obilježava uz veliko poštovanje i ozbiljnost.

Praznik je posvećen svetom krstu kao simbolu žrtve i spasenja, a povezan je sa Bogojavljenjem i krštenjem Isusa Hrista u rijeci Jordan, kada je Sveti Jovan Krstitelj izvršio taj čin.

Istovremeno, Krstovdan podsjeća i na pronalazak Časnog krsta na Golgoti i njegov povratak iz Persije u Jerusalim, čime se dodatno naglašava njegov duboki duhovni značaj.

Običaji na Krstovdan

Na Krstovdan se poštuju brojni običaji, naročito u ruralnim sredinama, gdje se tradicija brižno čuva i prenosi sa koljena na koljeno.

Prema narodnom vjerovanju, važno je da se toga dana kuća temeljno očisti, kao i da se opere sav veš. Ovaj čin simbolizuje duhovno i fizičko čišćenje, oslobađanje od tereta prošlosti i pripremu za novi početak.

Krstovdan se obilježava strogim postom. Vjernici se uzdržavaju od mrsne hrane i dan provode u molitvi, razmišljanju i skromnosti, jer se post smatra vidom duhovne discipline i pročišćenja.

U narodu postoji i običaj posmatranja vremenskih prilika. Vjeruje se da vjetar koji duva na Krstovdan može biti pokazatelj kakvi će vjetrovi duvati tokom godine, što potiče iz vremena kada su ljudi bili snažno povezani sa prirodom.

Tokom liturgije vjernici dobijaju krstovdansku vodicu, koja se smatra osveštanom i svetom. Ona se često čuva u domaćinstvu tokom cijele godine, kao simbol zdravlja, blagostanja i duhovne zaštite porodice, piše Srbija Danas.