Gradiška je grad koji je promijenio strukturu stanovništva u postratnom periodu, gdje je grad na Savi primio veliki broj izbjeglica, koje su u njemu započele novi život. Upravo je dolazak srpskog stanovništva sa različitih krajeva BiH, ali i Hrvatske uslovio i pojavu novih običaja, među kojima je i proslava slave.

Najzanimljiviji su Srbi porijeklom iz ratnog Srbobrana, današnjeg Donjeg Vakufa, kojih je više od 6.000 došlo u Gradišku.

Srbobranci, kako ih zovu, imaju zanimljiv običaj kod proslave slave, gdje je Nikoljdan slava na postu.

Uz posnu trpezu zanimljivi su i drugi običaji, poput čitanja slave od strane čatislava, dolibaše koji vodi slavu, tri svijeće, poklanjanje i 10-ak sudovakoji se iznose u skladu sa zdravicama.

Treba napomenuti i to da su na slavi Srba porijeklom iz Donjeg Vakufa muškarci i žene u odvojenim prostorijama.

Uz to, svaki od sudova podrazumijeva i zdravicu, pa se na ovim slavama dobro i popije. Dok gore svijeće, zabranjeno je pušiti i bilo koje drugo piće osim vode, rakije ili vina.

Dok se svijeće ne ugase nema pjesme, nema slatkog i voća. Ipak, ovaj običaj nosi dugu tradiciju koja se prenosi s koljena na koljeno i koja po svojim obrisima najviše podsjeća na liturgiju.

Na njemu i žene (domaćice) imaju posebnu ulogu s obzirom da nose darove, ali se i njih dariva hljebom i zdravicom.

https://aloonline.ba/zivot/ne-znate-sta-napisati-za-slavu-ovo-su-poruke-koje-se-najcesce-salju/

Pored ovog običaja imamo i lokalni običaj koji karakteriše klasična trpeza supa-sarma-meso. Običaj lokalnog stanovništva dosta je skromniji, ali porodica mora biti na okupu i za razliku od Srba iz Srednje Bosne, slava se slavi tri dana.

Kada govoriomo o Srbima iz Hrvatske, tačnije onih iz Zapadne Slavonije, tu možemo govoriti o karakterističnim jelima poput kuhane piletine nakon servirane supe.

Na početku slave se kadi ikona, sprema se i ljutiš, ali je na trpezi najčešće mrsna hrana.

Doseljenici iz Sanskog Mosta na početku slave čitaju slavu u prisustvu kumova, trpeza je posna sa svježe serviranim dimljenim šaranom.

Kao i Srbi iz Donjeg Vakufa, slave jedan dan, a ceremonija počinje u podne.

Pravoslavni vjernici danas slave Svetog Nikolu, najčešću slavu među pravoslavnim Srbima.

Nikoljdan je u kalendaru Srpske pravoslavne crkve obilježen crvenim slovom i zbog toga postoji vjerovanje da tog dana ne valja raditi nikakve kućne poslove, usisavati, prati veš, čistiti. Čudotvorac, zaštitnik pomoraca i siromašnih, jedan je od najvoljenijih srpskih svetaca.