Širom naših krajeva nalaze se svetinje posvećene Svetoj Petki, a ovo su četiri najpoznatija mjesta čuvena po čudotvornoj i ljekovitoj vodi:

  1. Kalemegdanska svetinja (Beograd): Izvor smješten uz same zidine beogradske tvrđave nadaleko je poznat po svetoj vodi za koju vjernici vjeruju da pomaže kod očnih oboljenja i donosi duševni mir.

  2. Manastir Izvor (kod Paraćina): U prelijepom prirodnom ambijentu rijeke Grze izbijaju ljekoviti izvori kraj drevnog manastira u kojem su, prema predanju, nekada počivale mošti ove svetiteljke.

  3. Izvor u Železniku (Beograd): Ušuškana u Lipovačkoj šumi, ova svetinja je decenijama mjesto nade za bolesne, a narodna predanja čuvaju brojne priče o čudesnim iscjeljenjima.

  4. Izvor u Vinči: Ovaj biser u srcu prirode krije ljekovitu vodu za koju se vjekovima vezuju svjedočanstva o olakšanju najtežih zdravstvenih tegoba.

Stroga pravila, običaji i narodna vjerovanja

  • Zabrana teških poslova: Na dan Svete Petke po narodnom vjerovanju ne treba obavljati teške kućne poslove, prati veš niti šiti. Posebno se naglašava da bi ovih radova trebalo da se uzdrže žene.

  • Dan za molitvu i milosrđe: Pošto je svetiteljka čitav svoj život posvetila nevoljnima, vjernici ovaj praznik treba da posvete molitvi, porodici, milosrđu i pomaganju siromašnima.

  • Prizivanje svetiteljke: Mnogi vjernici je na njen dan prizivaju paljenjem tamjana, zalivanjem slavskog hljeba crvenim vinom i pominjanjem u molitvama (Petkovica ili Pejčindan), nakon čega se pije voda sakupljena s njenih čudotvornih izvora.

  • Simbolika ikona i opomene: Sveta Petka se na ikonama predstavlja u monaškoj odjeći sa krstom u ruci. Prema predanju, vjernicima se često javlja u snu – one koji je poštuju tješi i donosi im radosne vijesti o ozdravljenju, dok one koji krše post petkom ili rade nedjeljom opominje.

Ko je bila Prepodobna mati Paraskeva?

Paraskeva je rođena u mjestu Epivat, blizu Kalikratije u Maloj Aziji, krajem 10. ili početkom 11. vijeka, u imućnoj i izuzetno pobožnoj porodici. Imala je brata Jevtimija, koji se zamonašio veoma mlad i kasnije postao episkop maditski.

Nakon smrti roditelja, željna podvižničkog života, napustila je dom i otišla u Carigrad, gdje se zamonašila u crkvi Svete Sofije. Potom se uputila u Jordansku pustinju, gdje je provela dugi niz godina u strogom postu, molitvi i samovanju. Po predanju, u snu joj se javio anđeo koji je uputio da se vrati u otadžbinu i širi vjeru Hristovu.

Put svetičinih mošti kroz vjekove

Čudotvorne mošti Prepodobne mati Paraskeve imale su burnu i neobičnu istoriju kroz vjekove:

  • 1238. godina: Bugarski car Jovan Asen prenosi njene mošti u svoj prestoni grad Trnovo.

  • Nakon osmanskog osvajanja: Po zapovijesti sultana Bajazita, mošti su prenete u moldavski grad Jaši.

  • 1396. godina: Srpska kneginja Milica uspjela je da izmoli svetiteljkine mošti i prenese ih u Srbiju, gdje su sahranjene u crkvi Ružici na Kalemegdanu.

  • 1521. godina: Sultan Sulejman Drugi prenio je mošti ponovo u Carigrad.

  • 1641. godina: Carigradski patrijarh Partenije poklonio je mošti moldavskom knezu Vasiliju Lupulu, koji ih je prenio u Jaši i položio u Hram Sveta tri jerarha, gdje se sa velikim poštovanjem čuvaju i danas.