U Srbiji se može vidjeti u mnogim baštama, gdje je cijenjen zbog ljepote i jednostavnog održavanja. Međutim, dok ga mnogi baštovani sade kao ukrasnu biljku, u pojedinim zemljama njegova prodaja i uzgoj su zabranjeni zbog mogućeg negativnog uticaja na prirodu, prenosi "Sensa".

Jedna od zemalja u kojoj se protiv ove biljke vode ozbiljne rasprave je Švajcarska, gdje je budleja označena kao invazivna vrsta koja može ugroziti lokalne ekosisteme.

Biljka koja je osvojila evropske bašte

Budleja potiče iz Azije, a u Evropu je stigla tokom 19. vijeka. Zahvaljujući dugim cvastima, brzom rastu i otpornosti, ubrzo je postala omiljena među ljubiteljima cvijeća.

Njena popularnost nije slučajna. Leptirov grm uspijeva čak i u nepovoljnim uslovima, podnosi sušu, siromašno zemljište i gradsko zagađenje, zbog čega se često sadi u privatnim dvorištima, parkovima i na javnim površinama.

Posebno je poznat po tome što privlači leptire, pa ga mnogi smatraju simbolom prirodnih i ekološki osviještenih bašta.

Zašto je budleja problem u nekim zemljama?

Iako izgleda kao idealna biljka za ljubitelje prirode, stručnjaci upozoravaju da njena ljepota krije i drugu stranu.

U pojedinim zapadnoevropskim zemljama, uključujući Švajcarsku, budleja se smatra invazivnom vrstom. Razlog za to je njena sposobnost brzog širenja i potiskivanja domaćih biljaka.

Leptirov grm proizvodi veliki broj sitnih i laganih sjemenki koje vjetar lako prenosi na velike udaljenosti. Na taj način biljka može da se proširi na različita mjesta - od željezničkih nasipa do pukotina u zidovima i trotoarima.

Kada se nekontrolisano proširi, može zauzeti prostor autohtonim vrstama i smanjiti biljnu raznovrsnost koja je važna za lokalne ekosisteme.

Privlači leptire, ali im ne pomaže u potpunosti

Jedna od najvećih zabluda jeste da je svaka biljka koja privlači leptire automatski dobra za njihovu populaciju.

Stručnjaci objašnjavaju da budleja zaista privlači odrasle leptire koji se hrane njenim nektarom, ali ne pruža sve što im je potrebno za potpuni životni ciklus.

Gusenicama su potrebne određene autohtone biljke na kojima mogu da se hrane i razvijaju. Zbog toga budleja može predstavljati svojevrsnu "ekološku zamku" - privuče insekte, ali im ne obezbjeđuje uslove za razmnožavanje.

Kako spriječiti nekontrolisano širenje?

Za one koji već imaju leptirov grm u dvorištu, stručnjaci ne preporučuju paniku, već odgovorno održavanje biljke.

Jedan od načina da se spriječi širenje jeste redovno uklanjanje uvelih cvjetova prije nego što formiraju sjeme. Na taj način smanjuje se mogućnost da vjetar raznese hiljade novih sjemenki.

Takođe, stručnjaci savjetuju da se u baštama kombinuje sa domaćim biljkama koje pružaju hranu i sklonište različitim vrstama insekata.

Iako je budleja nesumnjivo jedna od najljepših ukrasnih biljaka, njen primjer pokazuje da izgled ponekad nije dovoljan da bi neka vrsta bila korisna za prirodu, piše Ona.