Najnoviji primjer je testno glasanje koje je trebalo da bude održano širom Bosne i Hercegovine, ali na većini biračkih mjesta glasački listići nisu dostavljeni na vrijeme.

Na prvi pogled riječ je o organizacionom propustu. Međutim, u izbornoj godini, kada se od građana očekuje da prihvate značajne promjene u načinu glasanja, ovakve greške imaju mnogo veću težinu.

Nove tehnologije trebalo bi da povećaju povjerenje

Uvođenje novih izbornih tehnologija trebalo bi da doprinese pravednijem, transparentnijem i sigurnijem izborni proces, ali se pokazuje da njihovo sprovođenje predstavlja ozbiljan organizacioni izazov.

Sama procedura glasanja nije naročito komplikovana. Jasno je definisano kako birač glasa, kako funkcionišu skeneri glasačkih listića i šta se radi u slučaju nepravilnosti ili tehničkog problema. O novom načinu glasanja naš portal je ranije detaljno pisao.

Međutim, paralelno sa pripremama za izbore u javnosti se šire različite tvrdnje o novim tehnologijama, uključujući priče o mogućim manipulacijama skenerima, kompanijama koje učestvuju u tehnološkom dijelu procesa, pa čak i navodnoj ulozi Ambasade Njemačke.

Dio tih tvrdnji stigao je do birača i dodatno pojačao nepovjerenje koje već postoji prema izbornom procesu.

Partije javno sumnjaju, a na terenu pripremaju birače

Zanimljivo je i ponašanje političkih stranaka.

Dok se u javnom prostoru mogu čuti ozbiljne kritike i sumnje u nove izborne tehnologije, partijske organizacije na terenu istovremeno se pripremaju za novi način glasanja i svoje birače upoznaju sa procedurama.

Tako je SNSD danas pozvao na odgovornost predstavnike CIK-a.

"Za situaciju u kojoj su građani pozvani na glasanje, a glasački listići nisu dostavljeni na vrijeme, neko mora da odgovara", saopšteno je iz Izbornog štaba SNSD-a.

Isto, u skladu sa svojim kadrovskim, organizacionim i finansijskim mogućnostima, rade i druge političke stranke.

To je sasvim očekivano. Svako želi da njegovi birači 4. oktobra znaju kako da pravilno glasaju.

Problem nastaje onda kada se istovremeno sa pripremom vlastitih glasača u javnosti podstiče nepovjerenje prema samom sistemu.

CIK mora biti dio rješenja, a ne problema

Nažalost, u cijeloj priči veliku odgovornost ima i Centralna izborna komisija BiH.

CIK bi trebalo da bude jedan od ključnih stubova povjerenja građana u izbore. Međutim, način na koji se institucija odnosi prema sankcionisanju političkih partija i funkcionera, dosljednost i brzina donošenja odluka, ali i propusti u praktičnom sprovođenju izbornih aktivnosti, mogu dodatno uticati na percepciju građana da izborni proces nije dovoljno pouzdan.

Zato nedostavljanje listića za testno glasanje nije beznačajan detalj.

Ako CIK organizuje testiranje novih tehnologija upravo da bi građanima pokazao kako sistem funkcioniše i otklonio njihove nedoumice, onda mora obezbijediti osnovne uslove da se to testiranje zaista i održi.

Teško je od građana zahtijevati potpuno povjerenje u novi sistem ako institucija koja njime upravlja nije u stanju da na vrijeme obezbijedi glasačke listiće za njegovu probu.

Prostor za izborne manipulacije trebalo bi da bude manji

S druge strane, upravo bi nove tehnologije trebalo da riješe dio problema koji godinama opterećuju izbore u BiH.

Biometrijska identifikacija birača trebalo bi da značajno oteža mogućnost da neko glasa u ime drugog birača, dok skeniranje glasačkih listića uvodi dodatnu kontrolu evidentiranja glasova.

Drugim riječima, prostor za pojedine tradicionalne izborne manipulacije trebalo bi da bude znatno sužen.

Upravo zbog toga političkim subjektima postaje još važnije ko će zaista doći na biračko mjesto.

Borba za izlaznost postaje važnija nego ranije

A tu dolazimo do možda najvećeg izazova pred Opšte izbore – izlaznosti.

Dio građana već godinama pokazuje nezadovoljstvo političkom ponudom, a nepovjerenje u izborni proces dodatno može povećati broj onih koji će odlučiti da ostanu kod kuće.

Zbog toga će motivacija vlastitog biračkog tijela biti jedan od najvažnijih poslova političkih stranaka tokom kampanje.

Istovremeno, u atmosferi u kojoj je prostor za manipulacije sužen, demotivisanje birača političkih protivnika može postati jednako važno kao mobilizacija vlastitih.

Ono što je sigurno jeste da će izlaznost biti drastično manja, jer mrtvi više neće glasati, što će pokazati apsur biračkih spiskova. 

Tehnologija ne može vratiti izgubljeno povjerenje

Nove tehnologije mogu otežati zloupotrebe, preciznije identifikovati birače i omogućiti dodatnu kontrolu glasačkih listića.

Ali postoji nešto što nijedan skener ne može uraditi – natjerati građanina da izađe na izbore i vjeruje da njegov glas zaista vrijedi.

Tu odgovornost ne snose samo političke partije.

Snosi je i Centralna izborna komisija BiH, koja svojim odlukama, odnosom prema političkim subjektima i organizacijom samog izbornog procesa mora pokazati da ista pravila važe za sve.

Ako nove izborne tehnologije treba da vrate povjerenje građana u izbore, CIK mora biti prvi koji će svojim radom pokazati da tog povjerenja vrijedi. U suprotnom, skeneri mogu zaštititi glasački listić, ali neće zaštititi izborni proces od apatije birača.