Zbog toga, u narednim redovima pokušaćemo da, zahvaljujući odlično upućenima u ovaj proces, pojasnimo kako bi trebalo da izgleda glasanje na predstojećim Opštim izborima, da li može doći do zloupotreba i da li su nadležni spremni za to.

Nove tehnologije

Kada su u pitanju nove izborne tehnologije, novine na ovim izborima su da će po prvi put biti korišteni biometrijski uređaji za identifikaciju birača, odnosno skeneri otiska prstiju.

Tu će biti i optički skeneri glasačkih listića, ali oni neće, bar na ovim izborima, uključivati opremu za elektronsko glasanje. U prevodu, birači će glasati slično kao i na prethodnim izborima, bojenjem kvadratića ispred imena kandidata za kojeg žele glasati, te će potom ubacivati te listiće u skener pa u glasačku kutiju.

Navedeno bi trebalo da onemogući izborne prevare i nezakonitosti, ali i da se na rezultate izbora više ne čeka danima, kao što je to do sada bio slučaj.

Kako će teći proces glasanja?

Što se tiče onoga što građane u BiH najviše zanima, a to je proces glasanja, on bi trebalo da bude podijeljen u nekoliko ključnih faza, od trenutka kada uđete na biračko mjesto do ubacivanja listića u glasačku kutiju, a u nastavku Aloonline donosi o čemu se konkretno radi.

Najveća novina, kako za naš portal pojašnjavaju upućeni, počinje već pri identifikaciji birača.

Na svim biračkim mjestima biće uvedena biometrijska identifikacija birača, a to konkretno znači da će umjesto ručnog pregleda dokumenta (lična karta, pasoš ili vozačka dozvola), proces biti digitalizovan.

U prevodu, birač koji dođe na glasačko mjesto predaje jedan od tri važeća lična dokumenta operateru koji ga odmah skenira putem čitača radi biometrijske identifikacije. Time sistem automatski provjerava da li je birač upisan u izvod iz Centralnog biračkog spiska (CBS) za to biračko mjesto.

Nakon skeniranja dokumenta, slijedi drugi način identifikacije birača, otisak prsta.

“Prilikom tog procesa, birač stavlja desni kažiprst na čitač otiska prsta. Sistem tada upoređuje matematički model otiska sa podacima u bazi IDDEEA-e putem sigurne veze kako bi se potvrdio identitet i spriječilo glasanje u ime drugog lica ili višestruko glasanje", pojašnjavaju naši sagovornici.

Kada sistem potvrdi identitet, birač se potpisuje na izvod iz Centralnog biračkog spiska.

U ovom slučaju postoji novina, a to je da se tada štampa potvrda o uspješnoj verifikaciji, koju birač potpisuje i ubacuje u posebnu kutiju koja se nalazi pored uređaja.

Nakon autentifikacije, član biračkog odbora izdaje glasački listić, koji će sada imati prilagođen izgled, a listići su posebno dizajnirani za optičke skenere i veličine su formata A4 jer tehnologija prepoznavanja optičkog znaka zahtijeva specifičan format da bi sistem mogao precizno očitati glasove i prebrojati ih.

Kada se taj proces okonča, član odbora stavlja otisak štambilja biračkog mjesta i svoj potpis u donji lijevi ugao listića.

4 glasačka listića

Birači u Republici Srpskoj i Federaciji BiH imaće na raspolaganju po 4 takva glasačka listića.

U Republici Srpskoj se glasa za predsjednika Republike Srpske, srpskog člana Predsjedništva BiH, Narodnu Skupštinu RS i Predstavnički dom PS BiH, dok se u FBIH glasa za hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, Parlament FBiH i kantonalne parlamente.

U Brčko distriktu birači će dobiti tri listića, glasaće za Predsjedništvo BiH, PD PS BiH, te parlament jednog od dva entiteta. Ne glasaju za kantonalne skupštine niti za predsjednika Republike Srpske.

Novina je da na listićima za Narodnu skupštinu RS, Parlament FBiH i Predstavnički dom PS BiH više neće pisati imena kandidata, već samo naziv stranke i redni brojevi pod kojim su kandidati zavedeni. Ako birači ne znaju pod kojim rednim brojem je kandidat za kojeg žele glasati, u glasačkoj kutiji će na drugom papiru imati na raspolaganju kompletne liste svih stranaka i kandidata (to se ne dira niti popunjava već se koristi samo kao pomoć pri glasanju).

S druge strane, na glasačkim listićima za predsjednika Republike Srpske i za tročlano Predsjedništvo BiH pisaće imena kandidata.

Nema više upisivanja “X“

Novost na ovim izborima za birače jeste i da se više ne glasa upisivanjem znaka “X“ u kvadratić ispred imena kandidata ili stranke, već će postojati kružić koji treba da se oboji.

Maksimalan broj glasova za NS RS i PD PS BIH je tri, kao i na prošlim izborima, a glasanje za četiri i više kandidata sa jedne liste ili eventualno sa više lista automatski znači da je listić nevažeći.

Jedinstveni QR kod

Takođe, svaki listić sadržavati jedinstveni QR kod, koji će osigurati da listić može biti iskorišten isključivo na biračkom mestu kojem je namijenjen i neće biti moguće donijeti listić s drugog biračkog mesta.

Kako se glasa?

Sam čin popunjavanja listića ostaje tajan kao i do sada i u glasačkoj kabini.

Međutim, novo je da se uvodi dodatni element zaštite. Naime, nakon što popuni listić, birač ga stavlja u zaštitnu fasciklu. Svrha fascikle je da se očuva tajnost glasa dok birač nosi listić od kabine do glasačke kutije, kako niko ne bi mogao vidjeti za koga je glasao.

Dalje, umjesto u običnu otvorenu kutiju, listić se sada prvo ubacuje u uređaj za skeniranje. Procedura je takva da birač sam stavlja listić u otvor na vrhu optičkog skenera koji je montiran na glasačku kutiju. Skener automatski povlači listić, očitava ga i formira njegovu digitalnu sliku radi kasnije kontrole. Kada skener prihvati listić, na ekranu se pojavljuje poruka da je listić uspješno skeniran, nakon čega on pada u zapečaćenu glasačku kutiju.

Ako je listić oštećen, zgužvan ili ga skener ne može očitati, uređaj će ga odbiti. U tom slučaju, biraču se izdaje novi glasački listić, dok se stari proglašava oštećenim i odlaže u posebnu kovertu.

Ova procedura omogućava da se rezultati glasanja automatski sumiraju i elektronski prenesu CIK odmah po zatvaranju biračkog mjesta.

Nula izvještaj

Još jedna od novina izbornog procesa koja je uslovljena novim tehnologijama je i što će se iz uređaja štampati takozvani “nula izvještaj“ koji će se izvući prije samog početka glasanja. Tada će predsjednik biračkog odbora štampati početni izvještaj sa skenera koji potvrđuje da je stanje glasova nula, a ovaj dokument moraju potpisati svi članovi biračkog odbora.

Todorović: Sumnjam u tajnost glasanja

Uprkos svemu, Mladen Todorović, bivši član Opštinske izborne komisije (OIK) Gradiška, skeptičan je po pitanju promjena.

“Naš narod nije dovoljno upućen kako to treba da bude odrađeno i vjerujem da će biti mnogo zloupotreba i da će biti enorman broj nevažećih glasačkih listića“, navodi Todorović.

Uz to, on za Aloonline kaže da ozbiljno sumnja i u tajnost glasanja.

“Pričaju da će doći do utvrđivanja ovih biometrijskih podataka, glasanje, skeniranje. Elektronika trpi i mjerne jedinice, mjerenje po pitanju sekunde ili desetine sekunde kada je nešto urađeno. Gdje je tu tajnost mog glasanja, ako ja skeniram listić u tom i tom sekundu, ušao sam u tom sekundu, ostavio sam otisak svojih prstiju, uzeo listić, ušao tamo i šifrirao to i onda provukao kroz skener. To može trajati tri do četiri minuta, a zna se tada ko je sve tada glasao“, ističe Todorović.

Nadalje navodi da sumnja u manipulaciju prilikom brojanja glasova.

“Svaka elektronika je šema. Onaj ko je smislio elektroniku smislio ju je na bazi šeme. Upravljanje tim kompjuterima koji će primati podatke, znate ko daje rezultat, onaj ko upravlja softverom, a ako je čovjek upleten u to, ako tu nema adekvatne šeme tu postoji mogućnost za manipulaciju. Npr. da ja ovu bazu hoću ovako ili onako, pa od npr. 137 glasova kažem 13 ili 1370 za ovoga. Sada elektronika broji i to do onog trenutka dok onaj krajnji ne izvuče i isprinta. Kad isprinta to ti je to. Ok je sve ako je listić adekvatan tom printanju, znači popunjen, ali nisam duboko ubijeđen da će to biti ispravno. Problem je što se jedna vrsta eventualne manipulacije može zamijeniti drugom vrstom eventualne manipulacije. Akcenat je na ovom eventualne, jer nikada ne možete reći da je nešto 100 odsto manipulacija ako nemate dokaze za to“, kategoričan je Todorović za Aloonline.

Ko garantuje da se ne može manipulisati skenerom i glasovima?

Odgovarajući na pitanje ko garantuje da se ne može manipulisati skenerom i glasovima, u šta sumnja i Todorović, odlično upućeni izvori Aloonline ističu da je glavni garant zakonitosti i integriteta CIK BiH koja koordiniše i nadgleda rad svih izbornih komisija i biračkih odbora, da je na biračkom mjestu to predsjednik biračkog odbora uz akreditovane posmatrače koji imaju zakonsko pravo na neometano posmatranje svih faza.

A kada su u pitanju mjere zaštite, sagovornici našeg portala kažu da sam sistem uključuje niz specifičnih mjera koje onemogućavaju neovlaštene izmjene izbornih rezultata.

Prva je da skener nakon očitavanja automatski formira digitalnu sliku svakog glasačkog listića. Te slike se pohranjuju na server CIK BIH i služe kao trajni revizijski trag. U slučaju bilo kog neslaganja, CIK će vršiti provjere upravo u ove skenirane slike.

“Dakle, ne može se desiti da prilikom ručnog brojanja imamo neke druge listiće. Kada bi došlo do neslaganja prednost se daje skeniranim kopijama glasačkih listića“, pojašnjava sagovornik Aloonline, te dodaje da se apsolutno vodilo računa i o zaštiti privatnosti birača.

“U cilju zaštite privatnosti tehnologije su dizajnirane tako da lokalno na uređajima ne čuvaju biometrijske podatke o biračima nakon što se izvrši identifikacija, pa neće biti moguće naknadno povezati ko je ubacio koji listić u kutiju i tako potencijalno izvršiti kontrolu ko je na koji način glasao“, dodaju naši izvori.

Rezultati glasanja koje skener očita direktno i automatski se šalju na server CIK BiH, a dodatna zaštita onemogućava presretanje ili modifikaciju podataka tokom tog prenosa. Na tu transmisiju ne mogu uticati operateri ili druga lica.

Na pitanje šta bi se desilo sa glasanjem ako bi slučajno nestalo struje, sagovornici Aloonline ističu da su skreneri dizajnirani da rade u i tom slučaju.

Takođe, postoji rizik da se “namjernim prijavljivanjem kvara ili fingiranjem kvarova na uređajima“ pokuša preći na ručni sistem bez kontrole skenera. Ali i za to postoje predviđeni koraci.

“Ovo se sprečava tako što jedino tehničar terenske podrške može proglasiti uređaj neispravnim. Dobavljač je dužan zamijeniti neispravan uređaj u roku od dva sata, a prelazak na glasanje bez tehnologije moguć je samo uz saglasnost CIK-a BiH. Za vrijeme dok ne dođe novi uređaj glasanje bi se prekinulo i zatim produžilo za to vrijeme ukoliko je to potrebno“, pojašnjavaju izvori Aloonline.

Alarm otkriva prevaru

Sagovornici našeg portala koji se bave ovom problematikom navode da su moguće zloupotrebe i biometrijske identifikacije, poput pokušaja da neko glasa u ime drugog, ali da će to biti spriječeno zahvaljujući otisku prsta koji se poredi sa bazom IDDEEA.

“Ako sistem signalizira da je lice već glasalo ili podaci ne odgovaraju, aktivira se crveni baner i alarm, glasanje se prekida i odmah se poziva policija. Iz uređaja izlazi crveni slip koji će se kasnije koristiti kao dokaz u krivičnom postupku za krivično djelo izborne prevare“, ističu naši izvori.

Šta ako uređaj ne prepoznaje otisak prsta?

Ako uređaj za identifikaciju ne prepoznaje otisak prsta pojedinog birača ili ako sistem za identifikaciju na tom biračkom mjestu uopšte ne radi, primjenjuje se više koraka.

Prvo, ako sistem ne prihvati desni kažiprst, operater redom traži otisak desnog palca, zatim lijevog kažiprsta i na kraju lijevog palca. Ova radnja se može ponoviti maksimalno tri puta za svaki prst.

Ako ni nakon svega toga, identifikacije ne uspije, predsjednik biračkog odbora zajedno za članom zaduženim za identifikaciju ručno utvrđuje identitet birača uvidom u jedan od važeća tri dokumenta (lična karta, pasoš, vozačka dozvola).

Kada se to završi, predsjednik biračkog odbora će svojom Smart karticom ili dobijenim kodom odobriti glasanje tom biraču, a za to se obavezno popunjava obrazac o potvrdi identiteta birača nakon neuspjele autentifikacije.

“Ako sistem za biometriju na biračkom mjestu uopšte ne funkcioniše, a nema rezervnog uređaja, birački odbor prelazi na standardnu proceduru identifikacije isključivo putem jednog od tri važeća lična dokumenta“, pojašnjavaju izvori Aloonline.

Šta ako se pokvari skener?

Ukoliko bi se desilo da dođe do kvara skenera na glasačkoj kutiji, ide se na brzu popravku ili zamjenu.

Tada je predsjednik BO dužan da obavijesti CIK i pozove terensku podršku, koja bi sa dobavljačem opreme u roku od dva sata trebalo da otkloni kvar.

“Dok se vrši zamjena, biračko mjesto može biti privremeno zatvoreno za glasanje. Ukoliko nije moguće obezbijediti rezervnu opremu, izborna komisija te izborne jedinice, a uz saglasnost CIK BiH može donijeti odluku o prelasku na glasanje na aktuelni način, odnosno samo ubacivanje listića u kutiju bez skenera. Čim se uređaj popravi ili zamijeni, nastavlja se sve kako je bilo“, kaže jedan od naših izvora.

Ostaje ručno brojanje, ali brže do rezultata

Ključno je dodati i to da i dalje ostaje ručno brojanje glasova kao oblik kontrole, pa će se vršiti obavezno ručno prebrojavanje svih listića radi kontrole i poređenja sa elektronskim podacima.

Ono što je jako važno, uvođenjem optičkih skenera, prvi rezultati glasanja biće dostupni mnogo brže nego do sada.

Prvo će se vršiti automatsko prebrojavanje i elektronska transmisija rezultata putem skenera odmah po zatvaranju biračkog mjesta. Tek nakon što to bude završeno, birački odbor pristupa ručnom otvaranju kutije i brojanju svih listića.

Rezultati ručnog brojanja se unose u ZR obrasce i onda dostavljaju izbornoj komisiji koja ih upoređuje sa podacima iz skenera. Ako bude razlike između elektronskog i ručnog brojanja, CIK će vršiti provjere u skenirane digitalne slike listića ili će narediti kontrolno brojanje u Centru za brojanje.

Bitno je reći da će CIK imati pristup podacima skoro u realnom vremenu po pitanju odziva birača i rezultata glasanja odmah po zatvaranju za biračka mjesta sa skenerima.

“Za biračka mjesta sa novom tehnologijom, CIK će podatke o glasovima primiti u trenutku kada operater i predsjednik biračkog odbora pokrenu proceduru zatvaranja biračkog mjesta i slanja izvještaja. CIK BiH će praktično imati podatke sa biračkih mjesta opremljenih novom tehnologijom vrlo brzo“, kažu naši izvori.

Plan je da CIK BIH u ponoć na dan izbora objavi prve nezvanične i nekompletne rezultate glasanja, a potom će se rezultati ažurirati kao i do sada.

“Ono što će biti drugačije u odnosu na prethodni period je upravo brzina i obuhvat. Ranije je obuhvat u ponoć zavisio isključivo od brzine kojom birački odbori ručno prebroje sve listiće za nekoliko nivoa vlasti i fizički/telefonski jave rezultate. Uvođenjem skenera, za sva mjesta koja ih posjeduju, obuhvat od gotovo 100 odsto tih mjesta bi trebao biti dostupan već u prvoj objavi, što će dramatično podići ukupan procenat prebrojanih glasova u ponoć u odnosu na dosadašnjih 20-30 odsto“, pojašnjavaju upućeni u ovaj proces.

Kako navode za Aloonline, postoji nekoliko razloga zašto se prva objava planira u 24 časa.

“Iako će procenat obrađenih mjesta u 24:00 biti znatno veći nego ranije, izvori i propisi naglašavaju da su rezultati u 24:00 sata na dan izbora preliminarni, nezvanični i nekompletni. Ovo dolazi zbog toga što CIK mora objediniti podatke sa biračkih mjesta koja koriste skenere (brzi prenos) i onih koja glasaju na tradicionalan način. Na ovim 'tradicionalnim' mjestima unos rezultata u sistem JIIS vrši se intenzivno do 24:00 sata, ali često ne stignu sva mjesta jer možda negdje ne budu zatvorena biračka mjesta u 19 sati. Takođe, rezultati u ponoć će biti preliminarni jer nedostaju i glasovi putem pošte, mobilnih timova i eventualno mjesta sa produženim glasanjem“, zaključuju u razgovoru za Aloonline.