Stotinu konvertibilnih maraka koje ste imali prije godinu dana i koje imate danas ne vrijede isto. Dok novac usljed inflacije gubi vrijednost, zlato ne propada na isti način. Ne može se proizvesti i štampati, a vrijedi isto u Bosni i Hercegovini, Kini i Americi.

Zlatne rezerve najveće u Kini, Švajcarskoj i Indiji

Zato je mnogima zlato dobar izbor za investiranje i siguran način dugoročne zaštite imovine od inflacije i nepredvidivih geopolitičkih prilika. To objašnjava činjenicu da i države ulažu u zlato. Centralna banka Bosne i Hercegovine posjeduje 3,5 tone zlatnih rezervi, što je najviše od njenog osnivanja, a vrijednost tih rezervi, procijenjena krajem prošle godine, iznosila je 799 miliona KM.

Za građane Bosne i Hercegovine investiranje u zlato je komplikovanije. Ne samo da je riječ o neregulisanom području, već i uvoz zlata u zemlju košta. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BiH), u prvih pet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno zlato u vrijednosti od 5.754.444,08 KM, a na taj iznos plaćena su davanja u iznosu od 980.333,97 KM.

Zlato je oporezivo u BiH

Iz UIO BiH su za Oslobođenje pojasnili da je prilikom uvoza potrebno platiti carinske dažbine i porez na dodatu vrijednost (PDV), te da je uvoz većih količina zlata omogućen samo pravnim licima koja su za to registrovana.

Upravo zbog toga, građani koji žele da zaštite svoju ušteđevinu od inflacije odlaze u susjednu Hrvatsku, gdje zlato kupuju i čuvaju u trezorima. U vodećoj hrvatskoj grupaciji za brokersko trgovanje, veleprodaju i maloprodaju investicionih plemenitih metala Tetragram Projekt, Tetragram Plemenit i Aerton MP, navode da broj građana iz BiH koji u Hrvatskoj investiraju u zlato konstantno raste.

"Mi imamo poslovnice u Osijeku, Zagrebu i Splitu, pa neko bira Split, neko Osijek, a neko dođe u Zagreb. Imamo i Rijeku, Dubrovnik i Ljubljanu, ali to je već dalje. U BiH zlato je i dalje pod statusom da je oporezivo, za razliku od Evropske unije i većeg dijela svijeta, gdje je zlato zapravo ekvivalent novcu", kaže direktor Tetragram Plemenita Krunislav Martinček.

Navodi da su dukati i zlatne poluge najpopularniji izbor građana iz BiH.

"U BiH su popularni dukati Franjo Josip, a mnogo se kupuju i zlatne poluge. Uglavnom je riječ o kupovinama do 10.000 evra, ako je riječ o gotovini, koliko se iz BiH smije prenijeti. Ima i mnogo kupovina preko računa, prije čega ljudi dođu i dogovore se, međutim i tu je zakonodavstvo BiH takvo da građanin banci mora priložiti potvrdu da nema nikakvih poreskih dugovanja", rekao je.

Na pitanje ko su kupci zlata iz Bosne i Hercegovine, iz Tetragram Plemenita navode da, iako su najčešće kupovine do 10.000 KM, ima i velikih ulagača.

114 evra za gram zlata

"To su ljudi koji su mobilniji i imaju poslovne aktivnosti izvan Hrvatske i u drugim zemljama. To su preduzetnici koji su prepoznali vrijednost zlata i odlučili da ulažu u njega. Riječ je o ljudima veće platežne moći. Možda uz granicu – Bihać, Republika Srpska, Hercegovina – postoje ljudi koji su u tom smislu odvažniji, iako imamo dosta kupaca i iz Tuzle i Sarajeva", rečeno je.

Na dan pisanja ovog teksta (2. jul), gram čistog 24-karatnog zlata iznosi 114 evra. U februaru ove godine gram je vrijedio 143 evra, dok se prije pet godina mogao kupiti po tri puta nižoj cijeni. Prije dvadeset godina jedan gram čistog zlata koštao je svega 15 evra.

Iako se radi o investiciji koja se smatra sigurnom, građani Bosne i Hercegovine će na regulisano ulaganje u zlato u svojoj zemlji ipak morati još da sačekaju.