Fjučersi na dizel porasli su na više od 200 dolara po barelu, odnosno 1.498 dolara po toni, uz dnevni skok od gotovo deset odsto na londonskoj berzi.

Kako navodi Blumberg, rast cijena direktna je posljedica prekida u snabdijevanju, a od početka sukoba 28. februara dizel je gotovo udvostručio cijenu.

Zatvaranje Ormuskog moreuza zaustavilo je transport miliona barela rafinisanih derivata, uključujući dizel, dok su cijene sirove nafte u Londonu porasle za oko 50 odsto.

Pojedine rafinerije već su smanjile proizvodnju, a trgovci širom svijeta traže alternativne pravce snabdijevanja, često preusmjeravajući terete na znatno duže rute, i do 19.000 kilometara.

Dizel, kao ključni energent za transport i industriju, ima centralnu ulogu u globalnoj ekonomiji, pa njegov rast cijena povećava rizik od inflacije.

Evropa, koja proizvodi manje dizela nego što troši, snažno zavisi od uvoza. Analitičari upozoravaju da bi, ukoliko se situacija ne stabilizuje, region mogao da se suoči sa nestašicama već u narednim nedjeljama.

Rast cijena bilježi se i u drugim dijelovima svijeta u Sjedinjenim Američkim Državama dizel je premašio četiri dolara po galonu, dok je u Aziji privremeno prešao granicu od 200 dolara po barelu.

Dodatnu neizvjesnost izazvala je najava američkog predsjednika Donalda Trampa o nastavku vojne kampanje protiv Irana, što je dodatno uzdrmalo energetska tržišta.

Evropske zemlje pokušavaju da ublaže posljedice krize povećanjem ulaganja u obnovljive izvore energije, poput solarne i vjetroenergije, kako bi smanjile zavisnost od fosilnih goriva.

Istovremeno, poremećaji u lancima snabdijevanja primoravaju države da preispitaju strategije energetske bezbjednosti, dok diplomatski napori za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza za sada ne donose konkretne rezultate, piše Tanjug.