Analitičari Macquarie Group Ltd., čuvene australijske finansijske grupacije koja se bavi procjenom rizika, upozoravaju da bi cijena nafte mogla da skoči i do rekordnih 200 dolara po barelu ukoliko se rat sa Iranom produži do juna, a Ormuski moreuz ostane zatvoren.

U analizi se navodi da postoji oko 40 odsto vjerovatnoće da se sukob produži tokom drugog kvartala ove godine, što bi dovelo do istorijski najviših realnih cijena nafte. Kao alternativni scenario, kojem daju veću vjerovatnoću od 60 odsto, analitičari procjenjuju da bi rat mogao da se završi već krajem ovog mjeseca.

Cijena sirove nafte tipa Brent zabilježila je snažan rast u martu, usljed sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana, koji je ozbiljno uzdrmao Bliski istok. Teheran je, kako se navodi, gotovo u potpunosti blokirao Ormuski moreuz, čime je značajno ograničen protok nafte i drugih energenata važnih za svjetsku ekonomiju.

Analitičari ističu da bi, ukoliko moreuz ostane zatvoren duži period, cijena nafte morala drastično da poraste kako bi smanjila globalnu potražnju. Dodaju da će ključni faktori za dugoročni uticaj na tržište biti brzina ponovnog otvaranja moreuza, kao i eventualna oštećenja energetske infrastrukture.

Brent nafta se poslednjih dana kretala oko 108 dolara po barelu, da bi jutros dostigla cijenu od 109,58 dolara po barelu. Ranije ovog mjeseca cijena nafte bila je maksimalnih 119,5 dolara. Podsjećamo, istorijski rekord po pitanju cijene nafte zabilježen je 2008. godine, kada je barel koštao 147,5 dolara.

U međuvremenu, američki predsjednik Donald Tramp odložio je rok za eventualni napad na iranska energetska postrojenja za dodatnih 10 dana, čime je potencijalni vremenski okvir za eskalaciju pomjeren do 6. aprila. Istovremeno, Iran je dozvolio prolazak 10 tankera kroz moreuz, što je protumačeno kao gest dobre volje.

Stručnjaci naglašavaju da je zatvaranje Ormuskog moreuza već dovelo do naglog skoka cijena sirove nafte i derivata, zbog ogromnog poremećaja u snabdijevanju. Prije sukoba, kroz ovaj ključni plovni put dnevno je prolazilo oko 15 miliona barela sirove nafte i dodatnih pet miliona barela rafinisanih proizvoda, što je oko petine dnevne potrošnje ovih derivata na svjetskom nivou, piše Kurir.