Nije rijetkost da put od nekoliko kilometara Banjalučani prelaze po 40 minuta, a mnogi kažu da na posao kreću i sat vremena ranije kako bi stigli na vrijeme. Ništa bolja situacija ih ne čeka kada se vraćaju kući, jer mnogi od njih “zaglave” u kilometarskim kolonama.

Velike saobraćajne gužve u gradu na Vrbasu, za AloOnline, prokomentarisao je Bogdan Vidović, diplomirani inženjer saobraćaja.

“Ako vam smeta gužva idite u Čelinac”

-Mislim da gužve nikada nisu bile veće, ali to je u jednu ruku normalno. Gledajte, što se tiče gužvi moramo biti svjesni da Banjaluka raste. Pogledajte samo koliko ste imali registrovanih vozila prije deset godina, a koliko imate sada. Ako neko nije spreman na ovu gužu, neka malo ode u Beograd. Ja sam bio skoro u Beogradu i mogu vam reći da je to katastrofalna gužva. Ako neko ne želi gužvu, neka se preseli u Čelinac ili Novi Grad - kaže Vidović.

Dodaje da ne možemo imati veću infrastrukturu i bolji razvoj grada, a ne očekivati da to prati i veći broj vozila na cestama.

- Jednostavno, takve su nam i ulice. Mi nemamo velike bulevare. Nema mogućnosti da se oni naprave sa četiri, pet, saobraćajnih traka kako bi se izbjegle gužve - pojašnjava Vidović.

Šta se može uraditi da se smanje gužve u Banjaluci?

Vidović je za AloOnline dao određena idejna rješenja koja bi mogla olakšati kretanje u saobraćaju.

Kako kaže, prvo veliko rasterećenje za vozače bio bi most u Česmi. Drugo, Vidović uočava i veliki problem u banjalučkom naselju Lauš.

- Prema Laušu je non-stop gužva. Najveći problem tu pravi pješački semafor. Kad bi se tu napravila pasarela za pješake, bilo bi mnogo rasterećenije. Kada vam je najveće operećenje u saobraćaju imate dosta i pješaka. Oni pritisnu semafor, upali se zeleno svjetlo, pa čim je neko prošao eto drugog pješaka koji opet pritisne semafor. Onda se tu stvori “čep” i zatvori se kružni tok prema Laušu - objašnjava Vidović.

Ističe da bi ove “mali stvari” donijele veliki pomak.

Odlučiti se: Ili raskrsnice, ili kružni tokovi?!

Vidović je pohvalio pravljenje kružnog toka “Štipaljka” jer je, kako kaže, to bila najgora raskrsnica u Banjaluci.

Sagovornik pojašnjava da je za saobraćaj praktično kada u jednoj ruti imamo ili raskrsnice regulisane semaforima, ili kružne tokove. Na taj način, kaže Vidović, vozače hvata ili “zeleni talas” ili prohodnost koju donosi kružni tok.

- Ne možete vi napraviti kruži tok, semafor, pa kruži tok. Tada nismo ništa dobili - ističe Vidović.

Kako kaže, valjalo bi napraviti kružni tok kod Vidovićevog servisa u Boriku i kod nekadašnje Mljekare.

-Ne znam iz kojeg razloga su stali sa radovima u Boriku. Takođe, trebalo bi kružni tok kod stare Mljekare i onda bi se riješio taj dio grada od saobraćajnog kolapsa, zaključio je Vidović.

Saobraćajna kultura

Podsjetimo, Vidović je nedavno za ALOonline komentarisao saobraćajnu kulturu u Banjaluci.

Tada je stavio primjedbu na kružne tokove, odnosno problem gdje vozači nisu upoznati sa pravilima.

- Mnogi, koji su davno polagali vozački ispit, nisu upoznati sa pravilima koja vladaju u kružnim tokovima. Oni koji su polagali u skorije vrijeme su naučeni kretanju u kružnom toku, dok oni koji su polagali ranije, 90-ih 2000-ih i stariji, jednostavno nisu imali od koga da nauče, kazao je Vidović.

Greška pri kočenju

Što se tiče Banjaluke, Vidović je kazao da vozači poštuju pravila u saobraćaju, ali da i dalje postoje vozači koje vole „dodati gas“ što dovodi do saobraćajnih nezgoda.

-Kada su u pitanju nezgode sa manjom materijalnom štetom, to je zbog pogrešne reakcije vozača u saobraćaju. Kod nas je narod navikao kada se zaustavlja da prvo pritisne kvačilo, pa kočnicu. Reakcija vozača obično je oko jedne sekunde, i za jednu sekundu kada vozite 30 km/h vi prelazite desetak metara u sekundi. Vozač kada padne kiša, kada su gužve, kolone… drži rastojanje 10 metara. Ako vozač ispred njega naglo zakoči, a on pritisne prvo kvačilo, pa dobije malo ubrzanja i dok stisne kočnicu udara drugog vozača, objašnjava Vidović.

BONUS VIDEO