Ideja o zajedničkom prijemu zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju, koju je nedavno iznio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, ponovo je otvorila staru raspravu o evropskoj perspektivi regiona. Iako na prvi pogled zvuči kao poziv na regionalnu solidarnost i ubrzanje integracija, sagovornici i analitičari saglasni su da takav scenario nije realan u postojećim političkim i institucionalnim okolnostima.

Evropska unija već godinama primjenjuje princip individualnog napretka, prema kojem svaka država kandidat napreduje onoliko brzo koliko ispunjava zadate kriterijume. Taj pristup je, kako podsjećaju stručnjaci, definitivno potvrđen još nakon Solunskog samita i ulaska Hrvatske u EU, čime je odbačena ideja kolektivnog prijema zapadnog Balkana.

Reakcija crnogorskog premijera Milojka Spajića dodatno je ogolila razlike u pristupu. Crna Gora, koja se nalazi u poodmakloj fazi pregovora, jasno je poručila da ne namjerava čekati sporije kandidate i da računa na članstvo već do 2028. godine. Takav stav ne odražava nedostatak solidarnosti, već insistiranje na principu zasluga i individualnog napretka.

Novinar Dejan Šajinović podsjeća da Evropska unija trenutno snažno radi na tome da Crna Gora postane naredna članica, kako bi se pokazalo da politika proširenja na zapadnom Balkanu daje rezultate. U tom kontekstu, čekanje zemalja koje se nalaze u dubokom institucionalnom i političkom zastoju, poput Bosne i Hercegovine, za Brisel nije opcija.

Sličan stav iznio je i Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzle, koji smatra da je Vučićeva inicijativa politički nekorektna prema državama koje su ozbiljno pristupile reformama. Prema njegovim riječima, zemlje koje ispunjavaju uslove ne bi smjele biti taoci onih koje godinama tapkaju u mjestu.

Sam Vučić je kasnije umanjio značaj svoje ideje, navodeći da je o njoj govorio tek nekoliko minuta i da su evropski zvaničnici njegov prijedlog saslušali bez konkretne reakcije. Time je i sam indirektno potvrdio da se radi više o političkom razmišljanju nego o realnoj inicijativi sa podrškom Brisela.

U konačnici, iako je evropska perspektiva zapadnog Balkana i dalje zvanično otvorena, put ka članstvu ostaje individualan, dug i zahtjevan. Zajednički ulazak regiona u Evropsku uniju, barem u doglednoj budućnosti, ostaje više politička ideja nego ostvariva opcija, pišu Nezavisne novine.