Sindikalna potrošačka korpa sadrži troškove za: prehranu, stanovanje i komunalne usluge, tekuće održavanje domaćinstva, odjeću i obuću, higijenu i njegu zdravlja, prevoz, obrazovanje i kulturu.

Ova računica bi uskoro trebala biti izmijenjena, jer je u najavi da se se u narednom periodu računa minimalna i prosječna potrošačka korpa, ali na osnovu tri člana domaćinstva.

Time bi se došlo do, kako je najavljeno, nacionalne potrošačke korpe.

Da li je to realna računica i šta se želi postići ovim načinom računanja?

Član Upravnog odnora Udruženja za zaštitu potrošača "Reakcija" Banjaluka Dragan Jošić kaže da je sadašnji način obračuna u redu, te da isti treba zadržati.

- Međutim, smatram da, po uzoru na zemlje iz regiona trebamo uvesti obračun minimalne sindikalne, to jest minimalne potrošačke korpe, kao što recimo imamo u Hrvatskoj, u Srbiji i slično - rekao je Jošić za AloOnline.ba.

Minimalna potrošačka korpa podrazumijeva minimalnu osnovu stvari, kao što je prehrana, stanovanje i slično.

- Sad je u potrošačku korpu uračunata odjeća i obuća, a to su stvari, recimo, koje ne kupujemo svakog mjeseca. Kad govorimo o sindikalnoj potrošačkoj korpi, ona može u nekom momentu i da odražava inflacije i poskupljenja, upravo je zbog toga što u sindikalnu potrošačku korpu ulaze i stvari koje mi ne kupujemo svakodnevno, dok u minimalnu potrošačku korpu ulaze stvari koje mi svakodnevno kupimo, kao što je tipa hrana, piće i ostalo - rekao je Ješić.

On ističe da je sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu sasvim dobar pokazatelj, jer ako želimo i treba da vodimo pronatalnu politiku, ne bi trebalo da  smanjujemo potrošačku korpu nego da podstičemo da se broj članova broj porodičnog domaćinstva poveća na četiri.

Malo je porodica sa četiri člana

Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je evidentno da je malo porodica sa četiri člana.

- U slučaju da imamo potrošačku korpu sa tri člana razlika između potrošačke korpe i prosečne plate bila bi manja. Sa druge strane, postoji jedna objektivna situacija, statistička, kad pogledamo koliko nam se djece rodi ili upiše u prvi razred osnovne škole, očigledno je daje malo porodica koje imaju dvoje djece - smatra Pavlović.

Kako navodi za naš portal, razlike između prosečne plate, minimalne plate ili bilo koje plate i potrošačke korpe su samo "dokaz koliko smo, na neki način, izgubili odnos između mogućnosti da jedan koji radi hrani tročlanu porodicu u ovom slučaju jer nema objektivno više, nego smo u situaciji da je da dve plate prosečne je možda moguće platiti potrošačku korpu, ali je to porazno za jednu zemlju".

Šta kažu građani?

Za mnoge građane potrošačka korpa je poprilično nerealna i ne odražava stvarne troškove jedne porodice.

- Živim u četvoročlanoj porodici i moja i suprugova mjesečna primanja ne prelaze 3.000 KM. Za prehranu trošim definitivno više od 1.200 KM jer, prije svega, mora se "napuniti frižider" kod kuće, a puno novca trošimo i na hranu mimo kuće, zbog svakodnevnih obaveza koje imamo". Jedina realna stavka je, po mom mišljenju, za stanovanje i komunalne usluge, pod uslovom da živimo u svojoj kući - navodi Banjalučanka Mirjana P.

Kako dodaje, za higijenu i zdravlje daje više od onog što je navedeno u sindikalnoj potrošačkoj korpi.

- Nerealno je i 225,75 KM za prevoz, ako uzmemo da cijena radničke mjesečne karte u gradskom prevozu u Banjaluci je oko 60 KM. Cijene đačkih su oko 30 KM. Red vožnje često ne može da isprati sve obaveze, pa se plaća i taksi, a o vlasničkom autu i održavanju vlasničkog auta da ne pričam - kaže ona.

Kako bi se pokrili svi dodatni troškovi, građani su primorani da dižu kredite, što je još jedno dodatno opterećenje na platu, ako uzmemo u obzir da se prosječna rata kredita kreće od 300 do 500 KM.