Zemlje s najvišim indeksom kupovne moći:

Luksemburg – oko 180

Švicarska – preko 160

Danska – preko 130

Norveška, Švedska, Finska – preko 120

Što zapravo znači kupovna moć?

Kupovna moć nije samo ekonomski pokazatelj, ona direktno određuje kvalitetu života.

Prema definiciji OECD-a i Svjetske banke, ona pokazuje koliko robe i usluga građani mogu priuštiti za svoj prihod, uzimajući u obzir cijene u zemlji.

Razlika između indeksa 130 i 60 nije samo statistika, to je razlika između života s financijskom sigurnošću i života u kojem se svaki trošak pažljivo mjeri.

Ovu kartu analizirala je platforma Statista i odnosi se na prethodnu godinu.

Vrh po kupovnoj moći

Tako zemlje sjeverne Evrope i dalje drže vrh po kupovnoj moći.

Norveška, Švedska i Finska imaju indeks iznad 120, dok Danska prelazi čak 130.

Ipak, apsolutni lideri su male, ali i izuzetno bogate ekonomije poput Luksemburga (180) i Švicarske (više od 160).

Prema analizama OECD-a i Svjetske banke, ove zemlje imaju standard koji je daleko iznad evropskog prosjeka.

Ekonomisti ističu da ove zemlje imaju ključnu prednost: visoku produktivnost, jake institucije i stabilna tržišta rada, što omogućuje realni rast plaća uprkos inflaciji.

Stagnacija kupovne moći

Zemlje poput Francuske (oko 112) i Velike Britanije (124), iako i dalje spadaju u razvijeni dio Evrope, bilježe stagnaciju kupovne moći.

To je najviše zbog podataka Eurostata, u čijim podacima piše da je inflacija u posljednjih nekoliko godina u ovim državama “pojela” rast plata, posebno u segmentima energije i hrane.

Španija ima indeks tek nešto veći od 100, dok Portugal s oko 60 pokazuje koliko realni standard može varirati i unutar Evropske unije.

Češka i Poljska su blizu indeksa 100, a Rumunjska i Bugarska, koje imaju indeks nešto veći od 70, i dalje zaostaju, iako su se razlike smanjile u posljednjem desetljeću.

Kako stoji Balkan?

Kada je u pitanju Balkan, najbolji indeks imaju Slovenija (86) i Hrvatska (80,8).

Bosna i Hercegovina ima indeks 64,3, što je među najgorim ocjenama u Evropi.

Ipak, Srbija stoji lošije s indeksom 59,1, Sjeverna Makedonija i Grčka 60,7, a Albanija ima uvjerljivo najniži indeks od 43,7.

Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu, istaknuo je za Nezavisne da treba težiti tomu da stignemo Sloveniju i Hrvatsku prema paritetu kupovne moći:

"Ovo govori da se u ovim zemljama Evropske unije bolje živi za nekih 20 posto u odnosu na Bosnu i Hercegovinu. Smatram da možemo stići Bugarsku i Rumuniju, iako su one članice EU-a 20 godina. Životni standard u ovim zemljama tek je neznatno bolji nego u BiH. Ono što me iznenadilo jest da BiH ima veću kupovnu moć od Grčke. To se događa prvi put u novijoj istoriji", istakao je Đogo.