Više od 30.000 ljudi u Srpskoj živi od invalidske penzije, a za mnoge od njih to znači preživljavanje sa manje od 330 KM mjesečno. Za invalide rada, tvrde upućeni, mogućnosti za posao i dodatnu zaradu gotovo i da ne postoje.

Prosječna invalidska penzija u RS jedva da pokrije osnovne troškove života, a invalidi rada upozoravaju da su ostali bez institucionalne podrške. Pokušaji da doprinesu društvu i porodicama, radeći u skladu sa svojim mogućnostima, najčešće su bezuspješni.

Koliko građana u Republici Srpskoj prima invalidsku penziju?

U Republici Srpskoj invalidsku penziju prima 30.244 korisnika prema obradi penzije za septembar 2025. godine, kazali su u Fondu za penzijsko i invalidsko osiguranje RS (Fond PIO) za Aloonline.ba

Kako su pojasnili, najniža invalidska penzija do 15 godina staža od 1. avgusta ove godine iznosi 328,19 KM. U prošloj, 2024. godini, najniži iznos invalidske penzije iznosio je 300,61 KM.

Prema vanrednom usklađivanju penzija u avgustu 2025. godine, postoji pet nivoa najniže penzije koja se isplaćuje, i to:

do 15 godina staža: 328,19 KM

15–20 godina staža: 393,87 KM

20–30 godina staža: 459,53 KM

30–40 godina staža: 525,23 KM

40 i više godina staža: 656,55 KM.

Dodaju, da u ovih pet navedenih nivoa najniže penzije, invalidsku penziju prima 13.991 korisnika što bilo nešto više od polovine ukupnog broja korisnika ove vrste penzije.

Na osnovu čega se određuje visina invalidske penzije?

Iznos invalidske penzije određuje se na isti način kao i starosna penzija- na osnovu ličnog koeficijenta, penzijskog staža i vrijednosti opšteg boda, u skladu sa članom 61. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju Republike Srpske.

- Ukoliko osiguranik ima manje od 15 godina staža, iznos invalidske penzije se određuje za staž od 15 godina (član 62), u slučaju invalidnosti nastale kao posledica povrede na radu ili profesionalne bolesti, penzija se određuje za staž od 40 godina – kazali su u Fondu PIO za Aloonline.ba

Nije zanemariv broj i onih mlađih od 35 godina koji primaju invalidsku penziju. Podaci Fonda pokazali su da je takvih 34 u Republici Srpskoj.

A šta je sa poslom? Da li oni kojima invaliditet dopušta da rade određene poslove, mogu da se zaposle? U Fondu su pojasnili da ne postoje ograničenja za korisnike samostalne penzije (starosne ili invalidske) nakon ostvarivanja prava na penziju, na ponovno sticanje statusa osiguranika. Pri tome se ne vrši obustava isplate penzije.

- Pitanje uslova pod kojima korisnici mogu ponovo da zasnuju radni odnos je pitanje poslodavca i Zakona o radu – kratko su pojasnili.

Kompanije nisu zainteresovane za inkluziju?

U Savezu invalida rada Republike Srpske kazali su za Aloonline.ba da su penzije jako niske, jer mnogi korisnici nemaju pun staž. Mahom su to, kako tvrde, osobe sa nekoliko godina rada iza sebe.

- Kada govorimo o našoj populaciji, penzije su zaista male, uz sve beneficije koje imamo. Do 2001. godine su invalidi rada uz penziju primali i naknadu za tjelesno oštećenje, ali je promjenom zakona te godine i ukinuto – kazali su u Savezu dodajući da je riječ o par desetina maraka, ali i da su bez toga ostali.

Koliko su domaće kompanije zainteresovane za inkluziju ove populacije u rad kompanije, u Savezu tvrde male, skoro nikakve.

- Prije nekih petnaestak godina organizovali smo seminar gdje smo pozvali poslodavce iz privatnog i javnog sektora. Bio je veliki odaziv firmi, ali ne sjećamo da se iko od njih pozvao i jednog invalida rada za zaposlenje – pojasnili su u Savezu dodajući da je bila jedna kompanija u koju su otišla dva-tri radnika, ali od tada ništa.

Tjelesno oštećenje prepreka za podsticaje

Otežavajuća okolnost za dobijanje podsticaja im je i postotak tjelesnog oštećenja invalida rada od 70 odsto.

- Postoje oni koji bi možda otvorili poljoprivredno gazdinstvo, pa zajedno sa porodicom radili i zarađivali. Možda plastenik, ali mu mi tu ne možemo pomoći prema važećem zakonu u kojem je propisano minimalno 70 odsto tjelesno oštećenje – pojasnili su i dodali da u takvom slučaju invalid rada sa tim procentom je već u penziji, jer je svoju radnu karijeru završio.

Ističu da nastoje da spuste taj procenat na 40 do 50 odsto, da bi mi im pomogli u neformalnom zaposlenju, ili samozaposlenju, kada već nisu u mogućnosti za formalno.

https://aloonline.ba/vijesti/za-devet-mjeseci-u-invalidsku-penziju-otislo-1-416-gradjana-srpske/

Zbog svega toga, dodaju, sve im se manje manje obraćaju tražeći pomoć u pronalasku posla jer sa primanjima teško da mogu da žive.

- Teško je to. Sada su malo pojačane zaštite na radu, tako da i ne primaju invalide rada kao nekada – kazali su u Savezu za Aloonline.ba.

Predsjednik Saveza invalida rada RS Jovo Zeljković kazao je za Aloonline.ba da trude da povećaju primanja ove grupe građana, ali da je teško uspjeti u tome.

- Trudimo se, obraćamo se kome stignemo od nadležnih kako bismo povećali primanja, ali i proširili mogućnosti zaposlenja ili dodatnog zaposlenja korisnicima ove vrste penzije – kazao je za Aloonline.ba Zeljković.

Od ukupnog broja onih koji primaju invalidsku penziju, kaže Zeljković, okvirno 20-30 odsto njih radi, sličan broj je onih koji ne radi, a željeli bi, dok se oko 50 odsto živi samo od penzije.

- Kroz projekte ministarstava, gradova i opština, ali i međunarodnih organizacija pronađemo sredstva kako da pomognemo ljudima, ali to nije dovoljno. Nudimo firmama da zaposle korisnike, ali ništa – kazao je Zeljković za naš portal dodavši da se nada da će nadležni prepoznati ozbiljnost situacije i zajednički pronaći rješenje za situaciju koja se godinama ne mijenja.

Dvije decenije na birou, posla ni za lijeka nema

Jedan od građana koji je pomoć tražio od Saveza je i Goran Đ. (62) , koji, kako i sam kaže, više od dvije decenije prijavljen u Zavodu za zapošljavanje. Kako je ispričao za naš portal, sve je počelo kada je kao mladić povrijedio živac u ruci na poslu.

- Liječili su me dvije godine. Ne mogu reći da nije pomoglo, jeste. Bio sam mlad, ali nedovoljno da bih se nastavio baviti teškim poslovima. Nisu to okarakterisali kao povredu na radu, nego oboljenje – ispričao je za Aloonline.ba ističući da su ga nekoliko puta odbili za invalidsku penziju.

Sada se, kako kaže, javlja svaka dva mjeseca na Biro, a njega i suprugu izdržavaju kćerke i zetovi. Kako će biti, ne zna, ali ističe neće odustati od traženja prava kao invalida rada.

Uslovi za invalidsku penziju

Pravo na invalidsku penziju ima osiguranik kod koga je gubitak sposobnosti za rad, koji utvrđuje organ vještačenja Fonda PIO, prouzrokovan povredom van rada ili bolešću, nastao prije ispunjenja uslova za starosnu penziju, pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža.

- Takođe, pravo na invalidsku penziju ima osiguranik kome je poslije 58. godine života utvrđena smanjena radna sposobnost, sa pravom na prekvalifikaciju ili dokvalifikaciju pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima pet godina staža osiguranja ili deset godina penzijskog staža – pojasnili su u Fondu PIO za naš portal.

Dodaju da osiguranik kod koga je gubitak sposobnosti za rad pruzrokovan povredom na radu ili profesionalnom bolešću, ima pravo na invalidsku penziju, bez obzira na dužinu penzijskog staža.

-Osiguranik do navršenih 35 godina života ima pravo na invalidsku penziju pod uslovom da do nastanka invalidnosti ima dvije godine staža osiguranja – kazali su u Fondu.

Revizija korisnika – procjena invalidnosti

Svaki nalaz, ocjena i mišljenje, odnosno ocjena radne sposobnosti, podliježe reviziji u postupku rješavanja, što predstavlja oblik stručne kontrole ispravnosti vještačenja, pojasnili su u Fondu PIO za Aloonline.ba

- Vanredna kontrola nalaza, ocjene i mišljenja organa vještačenja sprovodi se isključivo u izuzetnim slučajevima, kada se pojave osnovane sumnje u potpunost i tačnost činjeničnog stanja na kojem je zasnovano vještačenje – kazali su u Fondu.

Dodaju da takve situacije nastaju izvan okvira postupanja Fonda, a radi se o okolnostima koje mogu ukazivati i na moguće zloupotrebe prava. Ističu da se postupak pokreće isključivo po nalogu direktora Fonda, u skladu sa zakonom i podzakonskim aktima, sa ciljem da se obezbijedi puna objektivnost i tačnost u radu organa vještačenja.