Na tribini pod nazivom „Unapređenje specijalizovanih usluga za žrtve nasilja u porodici u opštini Srbac“, održanoj u utorak, 10. novembra, razmatrane su mogućnosti unapređenja podrške ženama i djeci koji su preživjeli porodično nasilje.

Među prijedlozima izdvojeni su obezbjeđivanje posebnih sredstava u opštinskom budžetu za finansiranje boravka žrtava u sigurnim kućama, kao i dodjeljivanje stambene jedinice za njihov privremeni smještaj nakon izlaska iz tih ustanova.

Predstavnica organizacije UN Women Mersiha Zulčić upozorila je da izlazak iz nasilnog okruženja ne znači i kraj problema za žene koje su preživjele nasilje.

„Sigurna kuća predstavlja važan prvi korak ka spasavanju žena i djece od nasilja, ali sama po sebi ne rješava sve probleme. Potrebno je razmišljati i o tome kako će žena nastaviti život kada napusti sigurnu kuću, gdje će stanovati i od čega će živjeti“, naglasila je Zulčićeva.

Ona je istakla da nedostatak finansijske nezavisnosti i sigurnog smještaja može dovesti do povratka žena u nasilno okruženje.

Pozivajući se na dostupne informacije, navela je podatak da se oko 80 odsto žena u BiH vraća nasilnicima jer nemaju drugo rješenje.

Menadžer Sigurne kuće u Banjaluci Amela Bašić Tomić podsjetila je da ova ustanova od 2007. godine pruža zaštitu ženama i djeci koji su preživjeli nasilje, uključujući i korisnike sa područja Srpca.

Prema njenim riječima, lokalne zajednice mogle bi da obezbijede stanove za privremeni boravak žrtava koje nakon izlaska iz sigurne kuće nemaju gdje da žive.

„Ženama i djeci nije dovoljno obezbijediti samo sigurnost u trenutku kada prijave nasilje. Potrebno je pratiti njihove potrebe i pomagati im sve dok ne stvore uslove za normalan i samostalan život“, rekla je Bašić Tomić.

Dodala je da bi podrška trebalo da obuhvati i lakši pristup zaposlenju, pomoć pri upisu djece u vrtiće, rješavanje stambenog pitanja i jednokratnu novčanu pomoć kada je neophodna.

Pomoćnik ministra porodice, omladine i sporta Republike Srpske Jelena Kurtinović istakla je da je za efikasnu zaštitu žrtava neophodna saradnja svih nadležnih institucija.

Podsjetila je da je krajem 2025. godine usvojena nova sedmogodišnja strategija, sa akcionim planom koji predviđa unapređenje sistema zaštite od nasilja.

„Želimo da žene znaju da nasilje nije nešto što moraju trpjeti i da za njega nikada ne smiju tražiti opravdanje. Svaka žrtva ima pravo da zatraži pomoć, a nadležne institucije su tu da joj pruže zaštitu i podršku“, poručila je Kurtinovićeva.

Ona je ukazala i na podatak da je svaka druga žena u BiH doživjela neki oblik nasilja.

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević ocijenio je da lokalna zajednica ima važnu ulogu u sprečavanju porodičnog nasilja i pružanju pomoći žrtvama.

Naglasio je da je nasilje prisutno u svim sredinama i da je neophodno kontinuirano raditi na prevenciji i podizanju svijesti o ovom problemu.

U diskusiji su učestvovali predstavnici Opštine Srbac, Centra za socijalni rad, policije, Doma zdravlja, obrazovnih ustanova, ženskih udruženja i Fondacije „Udružene žene“ iz Banjaluke.

Tribina je organizovana u okviru Zajedničkog programa za ubrzavanje rodne ravnopravnosti, koji sprovode agencije Ujedinjenih nacija u BiH, uz finansijsku podršku Evropske unije i vlada Danske i Švedske.

(Glas Srpske)