Ipak, princip "regate", prema kojem svaka zemlja napreduje na osnovu sopstvenih zasluga, jasno pokazuje da regija neće ući u ovaj režim istovremeno. Prema najnovijim informacijama, Crna Gora i Albanija su na korak do cilja, dok se Bosna i Hercegovina i Srbija suočavaju sa ozbiljnim zakonskim kašnjenjima.

Istražili smo dokle su stigli pregovori s Briselom, ko je najbliži potpunom ukidanju rominga s Evropskom unijom i šta države regije moraju uraditi kako bi građani putovali bez straha od "šoka zbog telefonskog računa".

Podsjetimo, građani Zapadnog Balkana od jula 2021. godine već uživaju u potpunom ukidanju rominga unutar same regije. Sljedeći logičan korak, spajanje sa mrežom Evropske unije, godinama se oslanjao na Deklaraciju iz Tirane i postepeno, dobrovoljno snižavanje cijena mobilnog interneta od strane telekom operatera.

Međutim, preokret se dogodio 4. juna 2026. godine, kada je Savjet Evropske unije zvanično dao zeleno svjetlo Evropskoj komisiji za otvaranje pojedinačnih, bilateralnih pregovora sa šest zemalja regije. Time je inicijativa prerasla u obavezujući pravni proces. Time je utvrđen i krajnji cilj Brisela koji bi u praksi značio potpunu eliminaciju roming naknada između EU i Zapadnog Balkana najkasnije do 2028. godine.

Šta znači princip "regate"?

Evropska unija je u pregovorima primijenila takozvani princip "regate". To znači da se neće čekati zajednički ulazak cijelog Balkana. Svaka država pregovara samostalno, a uslov za ukidanje rominga je stopostotno usklađivanje lokalnog zakonodavstva sa pravnom tekovinom EU u oblasti elektronskih komunikacija.

Prema trenutnim analizama i izvještajima Evropske komisije, Crna Gora je najdalje otišla u implementaciji Evropskog zakona o elektronskim komunikacijama (EECC) i rješavanju tehničkih protokola. Regionalni analitičari i izvori bliski pregovorima procjenjuju da bi ove dvije zemlje mogle formalno ukinuti roming s EU već krajem 2026. ili u prvoj polovini 2027. godine.

Sjeverna Makedonija i tzv. Kosovo bilježe stabilan napredak i tehnički prate korak predvodnika, sa realnim šansama za integraciju tokom 2027. godine.

Bosna i Hercegovina i Srbija kaskaju i drže začelje. Glavni problem je spora legislativna dinamika. Bosna i Hercegovina, na primjer, tek treba da usvoji novi državni zakon o elektronskim komunikacijama kako bi uopšte mogla zakonski uskladiti veleprodajne cijene sa standardima koje zahtijeva Brisel.

Zakonska usklađenost i uloga RAK-a

Odluka Savjeta EU od 4. juna jasno propisuje da nijedna zemlja Zapadnog Balkana ne može pristupiti evropskoj RLAH zoni prije nego što u potpunosti uskladi svoje zakonodavstvo sa pravnom tekovinom EU o romingu (roaming acquis). Evropska komisija će rigorozno ocjenjivati usklađenost svakog partnera ponaosob, a iz ugla operatera, lopta je trenutno na terenu domaćih donosilaca odluka.

"Uključivanje Bosne i Hercegovine u RLAH režim prije svega zavisi od usklađivanja nacionalnog regulatornog okvira sa pravnom tekovinom Evropske unije. To podrazumijeva donošenje novog zakonodavnog okvira u oblasti elektronskih komunikacija, kao i drugih propisa neophodnih za dalji razvoj tržišta i punu primjenu evropskih pravila o romingu. Ovaj proces je prvenstveno u nadležnosti institucija Bosne i Hercegovine i Regulatorne agencije za komunikacije", naveli su iz RAK-a ranije za naš portal.

Iz RAK-a su nam ranije kazali da je priprema novog zakonskog okvira u nadležnosti Ministarstva komunikacija i transporta BiH, koje može dati preciznije informacije o dinamici njegovog usvajanja.

Oktobarski samit Berlinskog procesa

Pitanje brzine integracije u RLAH sistem ponovo je stavljeno u fokus na Samitu lidera Berlinskog procesa u Crnoj Gori. Ovaj samit se nametnuo kao ključni trenutak za definisanje narednih operativnih koraka, imenovanje zvaničnih pregovaračkih timova od strane vlada u regiji i rješavanje tehničkih zastoja.

Evropska unija je kroz Plan rasta za Zapadni Balkan obezbijedila finansijske i reformske instrumente, ali brzina implementacije sada isključivo zavisi od spremnosti domaćih parlamenata da usvoje potrebne zakone.

Šta "Roam Like at Home" donosi građanima?

Kada pregovori budu okončani i sporazumi stupe na snagu, građani država Zapadnog Balkana će tokom boravka u bilo kojoj od 27 zemalja EU (kao i na Islandu, u Lihtenštajnu i Norveškoj) svoje mobilne telefone koristiti pod identičnim uslovima kao kod kuće.

To znači da će se pozivi i SMS poruke unutar EU ili prema matičnoj mreži naplaćivati isključivo iz postojećeg domaćeg paketa, bez ikakvih dodataka, te da će se mobilni internet trošiti iz domaće tarife, uz primjenu takozvane "Politike fer korišćenja" (Fair Use Policy), kojom se sprečavaju zloupotrebe i trajno korišćenje inostranih kartica u matičnim zemljama.

Iako je odluka Savjeta EU otvorila vrata procesu, u ovom trenutku još nije moguće procijeniti kada bi građani BiH zaista mogli koristiti mobilne usluge u državama Evropske unije bez dodatnih troškova.