Godinama se suočavaju sa stalnim rastom cijena osnovnih životnih namirnica, koji sve više opterećuje kućne budžete.

Tako je cijena pšeničnog brašna porasla sa 1,27 KM na 1,68 KM, cijena polubijelog hljeba veća je za 54,4 odsto, tjestenina je poskupjela sa 3,02 KM na 4,44 KM, kokošija jaja za gotovo 70,8 odsto, ulje za 18,1 odsto, dok je cijena teletine bez kosti skočila sa 19,80 KM na 34 KM po kilogramu.

I mljevena kafa doživjela je drastičan rast cijene po kilogramu. Iako ne spada u osnovne životne namirnice, može se naći u gotovo svakom domaćinstvu, a njena cijena porasla je za 120 odsto.

Plate u Srpskoj takođe su porasle u posljednjih pet godina. U avgustu 2021. godine prosječna plata iznosila je 1.025 KM, dok danas iznosi 1.695 KM.

„Cijene u tom posmatranom periodu rasle su tempom od 35,9 odsto, što znači da je u periodu između avgusta 2021. i avgusta 2026. godine plata imala realan rast od 21,7 odsto“, rekao je saradnik za odnose s javnošću Republičkog zavoda za statistiku Ognjen Ignjić.

Većina radnika mjesečnu platu mora da rasporedi na hranu, stanovanje i režije, a za mnoge ni to nije dovoljno da podmire osnovne životne potrebe, koje čine oko 72 odsto ukupnih mjesečnih troškova. Istraživanje Saveza sindikata Republike Srpske pokazuje da oko 49 odsto radnika prima platu od 1.000 do 1.450 KM.

„Realna stopa rasta plata je u stvari daleko manja, odnosno, ako ćemo porediti ono što jeste najveći segment troškova jedne radničke porodice, možemo slobodno reći da nije došlo do povećanja kupovne moći radničkih porodica, bez obzira na taj rast plata koji smo imali u prethodnom periodu. Čak je i umanjena ta kupovna moć, tako da je životni standard na nižem nivou nego što smo imali prije svih tih početaka podizanja cijena koje su neopravdane i nekontrolisane“, istakla je stručni saradnik za ekonomiju u Savezu sindikata Republike Srpske Božana Radomir.

Rast cijena mora da prati i rast plata kako bi radnici mogli da podmire osnovne životne potrebe.

„Ne govorimo samo o rastu najniže plate, nego i o rastu svih sektorskih plata, kako onih budžetskih i fondovskih korisnika, kojima smo u ovoj godini imali povećanje u dva navrata po pet odsto, a određeni sektori i veća povećanja. Isto tako, i u privrednim, proizvodnim i uslužnim djelatnostima sigurno mora doći do rasta plata. Kada govorimo o rastu plate, ne mislimo samo na to da prosječna plata poraste, nego da ona zaista bude dovoljna da obezbijedi osnovne životne potrebe jedne radničke porodice“, kazala je Radomir.

Cijene 50 osnovnih životnih namirnica aktivno prati Udruženje potrošača „Reakcija“. U ovom udruženju uočavaju da su voće, povrće i meso zabilježili najveći rast cijena.

Pozdravljaju odluku Vlade o ograničenju marži na osnovne životne namirnice, ali smatraju da je potrebno proširiti spisak obuhvaćenih proizvoda. Dušan Srdić ukazuje i na nedovoljnu zastupljenost društveno odgovornog poslovanja među pojedinim pekarskim proizvođačima i prerađivačima mesa.

„Mislim da potrošači više traže proizvode koji su na akciji, odnosno da li su to neki superbonovi ili određene vrste akcija kojima se trgovci služe da bi pridobili potrošače. De fakto je činjenica da su se potrošačke navike promijenile i da se zaista trudimo da nađemo alternativu. Imali smo ograničenje cijena marži, što je, da kažem, jako dobra mjera, jer smo vidjeli da je Vlada na taj način suzbila jedan vid inflacije. Da li je ta mjera bila dobra ili nije, vidjeli smo da je tih proizvoda nedostajalo na rafama“, istakao je predsjednik Udruženja potrošača „Reakcija“ Dušan Srdić.

Promijenjene navike u kupovini i sve češći izbor akcijskih proizvoda pokazuju kako se građani prilagođavaju višim cijenama i nastoje da sačuvaju kućni budžet.

 

(ATV)