"Nismo imali ulicu, pale su bandere, sve je potrgalo. Metar puta sa zemljom je palo dole ka Vrbasu kada se aktiviralo klizište, a sada je ugroženo devet domaćinstava!"
Ovim riječima mještanin banjalučkog naselja Česma Mićo D. opisuje za Aloonline višegodišnju borbu sa klizištem u ulici Zdravka Dejanovića i rijekom Vrbas, koja je nakon katastrofalnih poplava 2014. godine potpuno izmijenila izgled ovog dijela naselja.
Naše fotografije sa terena svjedoče o razmjerama katastrofe i propustima u gradnji nasipa iz 2012. godine, te nestanku potpornog zida koji je uništen nakon katastrofalnih poplava u 2014. godini što je doprinijelo aktiviranju ovog klizišta u banjalučkom naselju.
Klizište je našem sagovorniku odnijelo i ogradu, a sada prijeti da će odnijeti i kuće u ovom dijelu naselja.
"Ovo nije bezbjedno. Klizište je komšiji doslovno stiglo do kuće. Pitanje nije da li će se nešto desiti, nego kada. Pa pogledajte, klizanje zemlje pomjera barijere", ističe ovaj Banjalučanin.
Kaže, ne zna kome su se sve obraćali od nadležnih tražeći rješenje za ovaj problem, ali se ništa konkretno nije desilo. Postavljanje barijera na put je samo upozorenje, ističe on, ne i rješenje.
Da privremena rješenja ljute mještane, potvrdio je i Dario R, koji kaže da im je sve dosadilo.
"Ovo je prešlo svaku mjeru, sve nam je dosadilo. Već pet godina svojim sredstvima održavamo put", naglasio je Dario za Aloonline pitajući se do kada će izdržati.
Drveni most, jedina prečica
To nije jedino klizište koje muči mještane Česme. U istoj ulici, Zdravka Dejanovića, postoji drveni most koji spaja ovaj dio naselja sa glavnom ulicom Petra Velikog. Zorica B, koja tu živi, ispričala je za Aloonline da mještani taj most svakodnevno koriste kao prečicu.
"Neposredno ispred nestabilnog mostića koji godinama građani popravljaju (dodaju daske na njega) nalazi se ogromno klizište koje je progutalo veliki dio puta. Tu svi prolaze, jer je dosta kraći put nego da se kruži okolo, ali je izuzetno opasno, posebno za djecu koja se tuda vraćaju iz škole, jer je autobuska stanica u blizini", ispričala je ona za naš portal.
Šargovac već zna kako izgleda čekanje
Klizišta su svakodnevna pojava u gradu na rijekama Vrbas i Vrbanja, ali i kod onih koji su udaljeni od vode. Mnogi mještani, poput onog iz Šargovca o kojem smo ranije pisali, prepušteni su da sami saniraju puteve i sklanjaju zemlju. Taj čovjek već 17 godina o vlastitom trošku čisti javni put od zemlje koju nanosi klizište, a koje i danas prijeti cjevovodu koji cijeli zaseok snabdijeva vodom. Česma je samo novo poglavlje iste priče.
Niko ne zna ko je nadležan
Kada smo pokušali utvrditi ko je zapravo zadužen za sanaciju obale u Česmi, pokazalo se da ni sami mještani nemaju jasan odgovor. Peticije i molbe slali su na više adresa: mjesnoj zajednici, opštini, ali bez ikakvog pomaka. Tek naknadno im je sugerisano da bi nadležnost mogla biti na vodnom inspektoru, budući da je riječ o priobalnom pojasu rijeke, što spada pod republičku administraciju za vode, a ne pod grad.
Grad ima proceduru, ne i odgovore
Ranije smo pokušali da saznamo koliko je zapravo klizišta na području Banjaluke, koliko je sanirano i koliko je novca za to izdvojeno iz gradskog budžeta. Ove podatke, ipak, nismo dobili. Njihov odgovor se tada svodio na "neka sredstva" i "značajno više".
Ni sa podacima o sanacijama klizišta tada nisu konkretno odgovorili.
"U prethodnom periodu izvršena je sanacija više klizišta na području grada. Potrebno je naglasiti da se u prošlosti na mnogim lokacijama gradilo neplanski i bez potrebnih dozvola, što je vremenom dovelo do pojave određenih problema na terenu. Takođe, postoje klizišta manjeg i većeg obima, te se njihovo rješavanje razlikuje u zavisnosti od složenosti i stepena ugroženosti", rekli su tada za Aloonline u GU Banjaluka.
Dok procedure idu svojim tempom, u Česmi je klizište sve bliže devet kuća čiji vlasnici čekaju da neko preuzme odgovornost prije nego to umjesto njih učini Vrbas.
Komentari (0)