U Bosni i Hercegovini to pitanje izričito uređuje novi Zakon o graničnoj kontroli, objavljen u „Službenom glasniku BiH“ broj 7/25. Član 19. propisuje da lica koja se kreću ili zadržavaju na području graničnog prelaza radi fotografisanja ili snimanja moraju prethodno pribaviti odobrenje Granične policije BiH. Isto pravilo izričito obuhvata i korišćenje svih vrsta bespilotnih letjelica, odnosno dronova.

Važno je da se pravilo ne odnosi samo na profesionalno snimanje, televizijske ekipe ili velike kamere. Zakon govori o fotografisanju, te zvučnom i vizuelnom snimanju, što znači da činjenica da je snimak napravljen običnim mobilnim telefonom sama po sebi ne predstavlja izuzetak.

Za fizičko lice koje bez odobrenja mjesno nadležne jedinice Granične policije fotografiše, zvučno ili vizuelno snima na području graničnog prelaza propisana je novčana kazna od 200 do 1.500 KM. Ista kaznena odredba obuhvata i neovlašćenu upotrebu drona na području prelaza.

Zato fotografija kolone vozila može biti jedno ako je napravljena izvan službenog područja graničnog prelaza, a sasvim drugo ako se lice već nalazi unutar prostora koji je određen kao područje prelaza. Nije presudno fotografišete li policajca, rampu ili vlastiti automobil – propis se veže uz fotografisanje i snimanje na području graničnog prelaza.

Slično pravilo postoji i na hrvatskoj strani granice. Važeći Zakon o nadzoru državne granice Republike Hrvatske propisuje da je na području graničnog prelaza zabranjeno svako neovlašćeno fotografisanje ili snimanje. Samo područje prelaza obuhvata prostor potreban za obavljanje granične kontrole i drugih formalnosti, ali i neposrednu okolinu potrebnu za bezbjedno odvijanje saobraćaja i rada službi.

Za fizičko lice koje u Hrvatskoj neovlašćeno fotografiše ili snima na području graničnog prelaza predviđena je novčana kazna od 20 do 130 evra. Hrvatski propisi dodatno određuju da putnici na području prelaza moraju postupati po upozorenjima i naredbama službenika koji obavljaju graničnu kontrolu.

To znači da situacija u kojoj putnik iz automobila snima čekanje na granici i pritom kamerom obuhvati policijske kućice, službena vozila ili sam postupak kontrole nije nešto što bi trebalo automatski smatrati dozvoljenim samo zato što to rade i drugi putnici.

Posebno treba obratiti pažnju na snimanje za društvene mreže. Sve je češće da putnici tokom čekanja uključe prenos uživo ili naprave video za Facebook, TikTok ili Instagram. Sama činjenica da snimak nije napravljen u komercijalne svrhe ne ukida pravila koja važe na području graničnog prelaza.

Isto važi i za kamere u vozilima. Propisi ne daju opšte pravilo prema kojem bi svaka kamera postavljena u automobilu automatski bila izuzeta od zabrane ili obaveze pribavljanja odobrenja. Ako službenik zatraži da se snimanje prekine, putnik je dužan da postupi prema njegovom zakonitom upozorenju ili naredbi.

S druge strane, nije tačno ni da je svako fotografisanje bilo gdje u blizini državne granice automatski zabranjeno. Ključna je lokacija na kojoj se lice nalazi, odnosno da li je riječ o zakonski određenom području graničnog prelaza, kao i druga bezbjednosna pravila koja mogu važiti na određenom mjestu.

Zbog toga fotografisanje pogleda prema granici sa javne površine koja nije dio graničnog prelaza nije isto što i vađenje telefona tokom same kontrole između policijskih i carinskih kućica. Upravo ta razlika često promakne putnicima koji granicu prelaze svakodnevno, piše GP Maljevac.