Cijelu potragu, koja je trajala dvije godine, dokumentovao je i objavio na svom YouTube kanalu.
„Ovo je mjesto gdje je istorija stala“
Kako je ispričao, dugo je tragao za lokacijom na kojoj je, kako kaže, „istorija stala“.
„Svaki prekopani komad zemlje bio je nada da ću sklopiti mozaik. Ovo nije bila samo potraga. Ovo je bio dug prema čovjeku i istoriji koja ne smije ostati nedorečena. Kada sam pronašao čizmu, znao sam da je to trenutak kada je Prenj odlučio da progovori“, rekao je Džino.
Tokom istraživanja pronašao je čaure, fragmente italijanskih ručnih bombi, kao i druge predmete za koje vjeruje da pripadaju Španoviću.
Pronađeni dijelovi uniforme i obuće
Među pronađenim predmetima je i dugme za koje smatra da potiče sa šinjela narodnog heroja, kao i kopča i dijelovi vojne opreme.
„Ovo je definitivno mjesto gdje je uniforma istrulila. Čija, ne znam. Jedna je ovdje sigurno istrulila, a to je od Ilije Španovića“, naveo je.
Kako kaže, konsultovao je i prijatelja, dobrog poznavaoca predmeta iz Drugog svjetskog rata, koji je potvrdio da bi pronađeni artefakti mogli poticati iz tog perioda, uključujući dugme sa šinjela iz vremena Kraljevine Jugoslavije.
Osim toga, pronašao je i đon cipele te druge dijelove obuće.
Pronađene i ljudske kosti
Najznačajnije otkriće, prema njegovim riječima, jesu ljudske kosti koje je pronašao unutar čizme.
„Ljudske kosti u čizmi. Prsti. Pronašao sam ostatke narodnog heroja. Pronašao sam ostatke Ilije Španovića 12. aprila 2026. godine“, rekao je u videu.
Kosti je ostavio na mjestu pronalaska, a najavio je da će o svemu obavijestiti policiju. Smatra da postoji dovoljno materijala za DNK analizu koja bi mogla potvrditi identitet.
Ko je bio Ilija Španović
Ilija Španović rođen je 30. aprila 1918. godine, a poginuo je 1943. na planini Prenj tokom Drugog svjetskog rata.
Bio je učesnik Narodnooslobodilačke borbe i narodni heroj Jugoslavije.
Prema istorijskim podacima, stradao je tokom Četvrte neprijateljske ofanzive, kada je njegov bataljon, nakon prelaska Neretve u martu 1943. godine, iznenada napadnut na području Prenja.
Za narodnog heroja proglašen je ukazom iz 1951. godine, prenosi Serbian Times.
Komentari (0)