Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, tokom 2023. godine uvezena je relativno mala količina bespilotnih letjelica, oko 500 kilograma, ukupne vrijednosti približno milion KM.

Već 2024. godine zabilježen je značajan skok, uvezeno je 4,1 tona dronova, čija je ukupna vrijednost dostigla oko milion i 850 hiljada KM.

Rast je nastavljen i 2025. godine. Iako je količina ostala gotovo na istom nivou kao prethodne godine, radilo se o tehnički naprednijim i skupljim modelima, pa je ukupna vrijednost uvoza porasla na približno tri miliona KM.

Najviše su bili zastupljeni proizvodi iz Kine, ali su se na domaćem tržištu pojavili i modeli iz zapadnoevropskih zemalja, Sjedinjenih Američkih Država te Hrvatske.

Iako većina uvezenih letjelica ne spada u vojnu opremu, kontinuirani rast njihove dostupnosti izazvao je zabrinutost zbog mogućih zloupotreba. Dronovi se, osim za snimanje i rekreativnu upotrebu, mogu koristiti i za neovlašteni nadzor, narušavanje privatnosti ili izazivanje sigurnosnih incidenata.

Zbog toga je predloženo da svi dronovi teži od 249 grama budu uvršteni na listu roba posebne namjene, čime bi njihov uvoz i izvoz bili pod strožim nadzorom.

Važeći pravilnik u BiH već propisuje obaveznu evidenciju letjelica čija je maksimalna masa pri polijetanju veća od 249 grama, a manja od 25 kilograma, ali za većinu tih uređaja trenutno nije potrebno pribavljati posebna odobrenja za uvoz.

Inicijativu za pooštravanje kontrole uputio je državni koordinacioni odbor za malo oružje i lako naoružanje, dok bi konačnu odluku trebalo da donese Savjet ministara BiH.

Osim dronova, na popisu roba posebne ili vojne namjene mogli bi se naći i signalni pištolji, zaštitna oprema, prigušivači, optički i infracrveni ciljnici, laserski daljinomjeri te termovizijske kamere, piše Akta.